Politologija – Knjiga.hr

Politički eseji

Thu, 03 Sep 2020 14:30:00 +0000

Politička retorika u Hrvatskoj

Wed, 05 Aug 2020 18:47:06 +0000

Studija o hrvatskoj političkoj retorici je studija o tome kako nacionalna politička elita oblikuje svoju retoriku; ona je oblikuje tako da pogađa očekivanja publike, odnosno da se usklađuje s paradigmom koja prevladava u društvu kao cjelini. Nova retorika počiva zapravo na znatno starijim temeljima – na mješavini hrvatske narodne tradicije iz drevne prošlosti i totalitarne baštine novije, jugoslavenske povijesti. Polazeći od te osnovne postavke, Drezga zahvaća u sam središnji dio knjige proučavanjem izjava vodećih hrvatskih političara koje su bile objavljene u medijima. Dva politička talk showa – Otvoreno i Nedjeljom u dva – osiguravaju gradivo za njezin analitički mlin. Ona najprije iznosi dokumente, doslovne prijepise političkih intervjua, a zatim raščlanjuje retoriku podvrgnuti razgovori s nizom političara u medijima. Po mojem mišljenju, trojica među njima – Ivo Sanader, Stipe Mesić i Ivica Račan – nude najizdašniju građu za raščlanjivanje, i, uopće, za razumijevanje retorike u suvremenoj Hrvatskoj. Iako Drezga daje fascinantnu analizu uloga tradicionalnih televizijskih političkih emisija tipa talk showa, njezina rasprava o ulozi YouTubea kao sredstva dobivanja povratne informacije (feedbacka) od zajednice (publike) čine Političku retoriku u Hrvatskoj inovativnom studijom. Pritom previše ne iznenađuje činjenica da produkcija na YouTubeu zauzima prilično relaksirajući pogled na hrvatske političare i postojeći format talk showa u cijelosti. Povrh toga pravo blago nalazi se na samom kraju knjige, u Appendixu II, gdje su citirani izvori s YouTubea. Čitatelj ne može dočekati da završi s iščitavanjem analize kako bi kliknuo i pregledao mnoge citirane priloge na YouTubeu. Drugi dio Političke retorike u Hrvatskoj sastoji se od niza eseja u kojima Drezga pojedinačno strukturira retoričke profile hrvatskih političara. Među najintrigantnijim retorički obrađenim političkim figurama iz radionice Vinke Drezge jest usporedba, točnije, kontrastiranje prve dvojice hrvatskih predsjednika – Franje Tuđmana i Stipe Mesića.

Zakašnjela nacija

Wed, 05 Aug 2020 18:46:53 +0000

Podnaslov: O političkoj zavodljivosti građanskog duha. Studija njemačkog sociologa i antropologa Helmutha Plessnera izuzetno je vrijedan i samosvojan pokušaj objašnjenja geneze i strukture nacionalsocijalističke ideologije i značajan doprinos objašnjenju povijesnih razloga formiranja različitih nacija i razlika u strukturi pojedinih nacionalizama.

Međunarodni politički leksikon

Fri, 19 Jun 2020 17:52:26 +0000

Promjena

Sun, 07 Jun 2020 12:01:50 +0000

Nisam li ja, onda, hobsist? To je pitanje na koje se u povijesti političke teorije usudio javno, pa još i afirmativno odgovoriti – jedino Baruch de Spinoza. Istodobno je to jedno od pitanja pred kojima se morao naći svaki moderni istraživač temelja novovjeke političkeznanosti i filozofije društva. Većina je uspjela pritom i ne pomaknuti usnama. Politička nepodobnost i autocenzura nisu nimalonovi izumi. Ako se Hobbesu i ne prigovori ništa određeno (a i kako bi, ako se o njemu skoro više i ne progovara izvanakademskih seminara povijesti teorije?!) – iako se svojedobno prigovaralo svašta – konstatirat će se šaptom da se radi o kontroverznom piscu. Kako to čini, recimo, Rawls u svojoj Theory of Justice. I poći će se od Lockea. Ili će se samo poći odLockea.Čak i kada je riječ o tako, barem naoko, nepretencioznom predmetu analize kakvi su politička i političko-ekonomskapromjena i razvoj, analitičar poput američkog politologa Gabriela Almonda osjetit će potrebu da svoje teorijske prapočetkelegitimira, recimo, Althusiusom (1610, 1603) – kao, navodno, liberalom. On, dakako, nikako nije bio hobsist. No, bilo hobsističko ili ne, kretanje – i moć da se ono inicira, zaustavi ili promijeni – konstitutivni je predmet izvornoga pristupa i, slobodno se može kazati, izvorne fascinacije novovjeke znanosti.

Europski principi javne uprave

Sat, 23 May 2020 00:05:04 +0000

OD vladanja do služenja građanima

Protiv struje

Wed, 20 May 2020 20:50:54 +0000

Protiv struje donosi izabrane radove politologa Milana Popovića u rasponu od punih trideset godina (1977-2007). Tako širok vremenski raspon svjedoči o duhovnom razvoju autora, od jedne vrste kritičkog neomarksizma tokom 1980-ih, s tada prevladavajućim ispitivanjem odnosa ekonomije, društva i politike, do jedne vrste postmarksizma, sa sve snažnijim pomicanjem naglaska ka ispitivanju odnosa objekta i subjekta, posebno ideologije, identiteta i države.

Mediokracija: medijska kolonizacija politike

Wed, 20 May 2020 20:48:32 +0000

Za samo nekoliko godina općenito je spoznato da svakodnevicu politike u medijskome društvu obilježavaju inscenacije. Inscenacija se pritom – na osnovi spektakularnih primjera što ih stalno nude mediji i politika, ali i na osnovi širokog iskustva sve jače depolitizacije društva – izjednačava s potiskivanjem politike političkim kazalištem (usp. Meyer/Kampmann, 1998). Za vrlo brzu cirkulaciju te dijagnoze i njezine pojmovnosti nitko se drugi nije toliko pobrinuo kao sami mediji, čiju moć i način djelovanja ona, ipak, želi razotkriti a time i suzbiti. Već u tome pojedinačnom procesu i njegovu ironičnom obratu očituje se mnogo od onoga što čini medijsko društvo. Masovni mediji, njihovi učinci i izgledi, njihov način djelovanja i njegove pretpostavke brzo su uznapredovali do jedne od ključnih tema društvenih znanosti, kulturne kritike i – stoje ironično – samih sebe. Ta znanstvena i javna pozornost ima svoje razloge jer malo koji drugi fenomen utječe tako snažno i obu-hvatno na današnje društvo, tako temeljito i, u međuvremenu, zacijelo i neizbježno. Unatoč spektakularnim popratnim okolnostima trijumfalnoga pohoda modernih medija, a možda upravo zbog toga, mnogi njihovi učinci izmiču pozornosti, ili zato što su postali samorazumljivom sastavnicom svakodne-vice, ili zato što dubinsku strukturu naših iskustava toliko suoblikuju da bi ih samo još etnološki začudan pogled na vlastite životne odnose doista mogao učiniti vidljivima.

Njihov obračun sa mnom (polemike)

Wed, 20 May 2020 20:48:26 +0000

Prilozi za tranzicijsku autobiografiju. Publicist, novinar, književni kritičar, esejist i geopopolitički analitičar. Značajan je njegov doprinos u istraživanju i promicanju legologije (znanosti o čitanju) u Hrvatskoj.

Krv i nafta

Wed, 20 May 2020 20:48:16 +0000

Opasnost i posljedice rastuće svjetske ovisnosti o nafti. Pamti se izjava Donalda Rumsfelda kako rat u Iraku nema nikakve, baš nikakve veze s naftom. Da je to besmislica, pokazuje nam Michael Klare u svojoj knjizi KRV I NAFTA, iznimno zanimljivoj, novoj procjeni američkog igranja na kartu bliskoistočne nafte kao pokretačke snage američke ekonomije. KRV I NAFTA najsveobuhvatnija je i najtočnija analiza američkog vojno-naftnog kompleksa s kojom danas raspolažemo. Razmatrajući brojna pitanja – od američke nezasitne potrebe za gorivom radi pokretanja američkih automobila, do aktivnosti Centcoma u Perzijskom zaljevu – Michael Klare je iznimno pronicav i, gotovo uvijek, u pravu. Svojom ovisnošću o uvoznoj nafti koja premašuje pedeset posto, Sjedinjene Države kopaju vlastiti grob! – Chalmer Johnson, autor The Sorrows of Empire.