Historiografija – Knjiga.hr

Zakašnjela nacija

Wed, 05 Aug 2020 18:46:53 +0000

Podnaslov: O političkoj zavodljivosti građanskog duha. Studija njemačkog sociologa i antropologa Helmutha Plessnera izuzetno je vrijedan i samosvojan pokušaj objašnjenja geneze i strukture nacionalsocijalističke ideologije i značajan doprinos objašnjenju povijesnih razloga formiranja različitih nacija i razlika u strukturi pojedinih nacionalizama.

Na razmeđu civilizacija

Mon, 18 May 2020 20:21:27 +0000

Zapadna Europa, Bizant i islamske zemlje: tragovima povijesti znanosti i prirodne filozofije. Godine 395. Rimsko Carstvo konačno je podijeljeno na Zapadno i Istočno, a kršćanstvo se u njima učvršćuje kao društvena i civilizacijska okosnica. No zbog razmimoilaženja teologa, dva geografski odvojena carstva razdvajaju se sve dublje i po razdjelnici katoličanstvo – pravoslavlje. Iz toga su proizlazile i sve veće razlike u daljnjem civilizacijskom hodu nasljednika antičkog svijeta. Bizantsko Carstvo se sve više organizira kao teokratsko a na Zapadu se unatoč velikoj moći papa, svjetovna i crkvena vlast ne stapaju u jednu. Cijela povijest intelektualnih stremljenja sredjega vijeka toliko je u znaku tih razlika da možemo govoriti o dvije različite povijesti. No to nije sve! U osmome stoljeću na granice oba ta carstva udaraju valovi nove civilizacije rođene na Istoku: islamske. Koliko su, i jesu li, te tri civilizacije utjecale jedna na drugu, što su preuzimale jedna od druge, a u čemu su slijedile svoje zatvorene silnice ostajući izolirane u razvoju, sve je to silno zanimljivo i beskrajno polje istraživanja. Ova knjiga doprinos je tome, s posebnim naglaskom na dio koji se tiče povijesnih prostora na kojima su današnje države Hrvatska, Srbija, te Bosna i Hercegovina.

Razmišljanja o svjetskoj povijesti

Sat, 25 Jan 2020 17:48:23 +0000

Posthumno objelodanjena ”Razmišljanja”, švicarskog povijesničara umjetnosti i kulture Jacoba Burckhardta, u krug povijesnog razmatranja najprije uvode državu, religiju i kulturu, a potom se bave razmišljanjem o povijesnim veličinama te sreći i nesreći u svjetskoj povijesti.

Sporna zajednica

Sun, 12 Jan 2020 01:51:34 +0000

Nove teorije o naciji i nacionalizmu. Tekst ponegdje potcrtavan, relativno uredno. Stanje: dobro

Gradnja nacionaliteta

Sat, 30 Nov 2019 01:42:26 +0000

Ovo je temeljita ponovna analiza nacionalizma i nacija. Njome se dovodi u pitanje modernistička ortodoksija autora kao što su Eric Hobsbawm, Benedict Anderson i Ernest Gellner te se nudi sustavna kritika Hobsbawmova bestselera Nations and Nationalism since 1780. Nasuprot knjigama u kojima se nacije i nacionalizam ograničavaju na razdoblje od osamnaestog stoljeća pa nadalje i predstavljaju jedan od aspekata modernizacije, prof. Hastings zagovara njihovo srednjovjekovno podrijetlo, ovisno o biblijskoj religiji i razvoju književnosti na narodnim jezicima. Dok su teoretičari nacije i nacionalizma do sada posvećivali malo pažnje Engleskoj, prof. Hastings smatra da je razvoj engleske nacije-države bitan za tu temu: u knjizi on obuhvaća i čitav niz drugih primjera, uključujući Irsku, Južne Slavene i modernu Afriku, da bi na kraju sagledao utjecaj religije, suprotstavljajući islam i kršćanstvo.

Životopis Mije Brašnića

Wed, 09 Oct 2019 12:52:03 +0000

Tragedija hrvatske historiografije

baja — Fri, 27 Sep 2019 10:30:33 +0000

Mi naprosto nismo smjeli dozvoliti da se ikada i pod bilo kojim okolnostima upotrijebi riječ ustaša bez njenog ravnopravnog pratioca upravo pandana, četnik; mi smo morali insistirati na tome da su ustaški zločini, da su ustaške hekatombe krvi (na žalost) samo parcijalno, teritorijem limitirano ludovanje, erupcija ludila i kriminala koje se jednom upaljeno razbuktalo ne samo u Hrvatskoj, nego i na čitavom teritoriju naše tadašnje i sadašnje zajedničke države. Kao što je samo jedan mali, iščezavajuće mali dio Srba bio ono što se smije nazvati krajnje odioznim imenom četnik, tako je isto i među Hrvatima bila samo šačica krvoločnih luđaka u kojima se probudila zvijer i koje smijemo okrstiti strašnom riječju ustaša.

Toma Splićanin, državnik i pisac 1200-1268

baja — Fri, 27 Sep 2019 08:50:26 +0000

Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar. Tradicionalna historiografija navodi da se rodio u splitskoj patricijskoj obitelji romanskog podrijetla. Međutim, postoji i argumentacija koja sugerira da je Toma možda bio Hrvat, a da je nesnošljivost prema Hrvatima koji je zastupljen u njegovom djelu, zapravo produkt višestoljetnog antagonizma selo-grad. Školovao se u Splitu i Bolonji. Nakon studija teologije i prava u Bolonji, vratio se u rodni Split, koji je tada uživao široku autonomiju, te se istakao obavljajući razne gradske dužnosti. Prema sačuvanim dokumentima, Toma je od 1227. bio je gradski javni bilježnik, a sljedeće godine postaje i kanonikom. Godine 1230. izabran je za arhiđakona splitske metropolitanske crkve. Wikipedija

Slavonija

Mon, 22 Jul 2019 17:10:34 +0000

Povjesne rasprave i crtice Knjiga I.

Otkrivači

Mon, 22 Jul 2019 12:42:34 +0000

Povijest čovjekove potrage za spoznajom svijeta i samoga sebe Moj je junak Čovjek Otkrivač. Svijet kakav sada gledamo sa stajališta naobražena Zapada – vizure vremena, zemlju i mora, nebeska tijela i naša vlastita tijela, biljke i životinje, povijest i ljudske zajednice iz prošlosti i sadašnjosti – morali su nam razotkriti bezbrojni Kolumbi. U dubokim bezdanima prošlosti oni nemaju imena, no što smo bliže sadašnjosti, izranjaju na svjetlo povijesti kao galerija likova, raznolika koliko i ljudska narav. Otkrića postaju zgode u životopisu, nepredvidljive koliko i novi svjetovi koje su nam otkrivači otkrili. Zapreke na putu do otkrića, zablude, također su dio naše priče. Jer odvažnost, drskost, te junačke i maštovite iskorake velikih otkrivača moći ćemo shvatiti tek u kontekstu uobičajena načina razmišljanja i mitova njihova vremena. Morali su se boriti protiv prihvaćenih činjenica i naučenih dogmi. Potrudio sam se oživiti te predodžbe o Zemlji, kontinentima i morima prije Kolumba, Balboe, Magellana i kapetana Cooka, o nebu prije Kopernika, Galilea i Keplera, o ljudskom tijelu prije Paracelsusa, Vezaliusa i Harveya, o biljkama i životinjama prije Raya, Linnaea, Darwina i Pasteura, o prošlosti prije Petrarce, Winckelmanna, Thomsena i Schliemanna, o bogatstvu prije Adama Smitha i Kevnesa, o svijetu fizike i atoma prije Newtona, Daltona, Faradaya, Clerka Maxwella i Einsteina. Postavio sam i neka neuobičajena pitanja. Zašto Kinezi nisu otkrili Europu ili Ameriku? Zašto Arapi nisu oplovili Afriku i svijet? Zašto je ljudima trebalo toliko vremena da shvate kako se Zemlja vrti oko Sunca? Zašto su ljudi počeli vjerovati da postoje vrste biljaka i životinja? Zašto su činjenice o pretpovijesti i otkrivanje napretka civilizacije prihvaćani tako sporo?. Autor je dobitnik Pulitzerove nagrade za povijest.