Šareni dućan – Knjiga.hr

Frankenstein ili moderni Prometej

Thu, 16 Apr 2026 19:31:59 +0000

Klasični gotički roman o znanstveniku Victoru Frankensteinu koji, vođen ambicijom da nadvlada granice prirode, stvara živo biće i potom se suočava s posljedicama vlastitog čina. Ovo djelo istražuje teme odgovornosti, usamljenosti, odbacivanja i opasnosti nekontrolirane znanstvene znatiželje, postavljajući pitanje tko je pravi „čudovište“ – stvoritelj ili stvorenje. Mary Shelley, britanska spisateljica iz 19. stoljeća, napisala je roman u mladosti, a njime je trajno obilježila svjetsku književnost i postavila temelje znanstvene fantastike. Snažna atmosfera i moralne dileme čine ga jednako aktualnim i danas, privlačnim ljubiteljima klasika, horora i filozofskih promišljanja.

Jedna žena u Berlinu dnevnički zapisi od 20. travnja do 22. lipnja 1945.

Sun, 18 Jan 2026 18:14:17 +0000

Zbroj suza ostaje konstantan. Bez obzira na to pod kojim zastavama ili formulama narodi žive, bez obzira na to kojim bogovima bili odani i koju nagradu dobivali: zbroj suza, boli i strahova kojim svatko plaća svoje postojanje ostaje konstantan. Siti narodi valjaju se u kaljuži neuroza i dosade. Prekomjerno izmučenom pak, kao sada nama, dolazi otupjelost upomoć. Inače bih trebala plakati od jutra do mraka. Činim to rijetko, kao i drugi. Postoji zakon. Dakako da onaj tko vjeruje u nepromjenljivost zbroja zemaljskih suza nije izabran da popravlja svijet niti je sposoban za silna djela… Tako je u svojim bilježnicama o kalvariji proživljenoj potkraj Drugoga svjetskog rata zapisala i, na nagovor prijatelja, pod pseudonimom Anonimna objavila njemačka novinarka Marta Hillers. Američki izdavač Harcourt, Brace preveo je i objavio te njezine dnevničke zapise, jer autentično svjedočanstvo stradanja njemačkih žena od crvenoarmijskih zlostavljača tada nije odgovaralo velesilnom SSSR-u i njegovim satelitima, ali ni njemačkoj javnosti koja se digla na noge zbog sramoćenja morala njemačkih žena. Od mučnih slika golog preživljavanja, bez osnovnih životnih uvjeta, žena, djece i staraca u podrumima i ruševinama Berlina, koje autorica niže u ovom jedinstvenom dokumentu vremena, još su strašniji opisi neljudskih drama u kojima su se našle bespomoćne žene, izložene divljaštvu i iživljavanju pobjednika Drugoga svjetskog rata, te njihovo prilagođavanje okrutnom okruženju u tom vremenu bezakonja. Provokativna, brutalno izravna, grubo realna Jedna žena u Berlinu zadovoljit će i književne sladokusce i one koji žele saznati o prešućivanim ratnim događajima kojih se nitko od sudionika nije želio prisjećati.

Redovnik

Mon, 15 Sep 2025 16:00:52 +0000

Napomena : knjiga je otpis iz javne knjižnice. Roman Redovnik Matthewa Gregoryja Lewisa temom, stilom i izvedbom izdvaja se iz okvira svojega vremena (kraj 18. stoljeća) i predstavlja vrhunski izdanak romantičarske gotičke škole. Lewis ga je napisao kao dvadesetogodišnjak, u deset tjedana nadahnuća, a zbog sablažnjiva sadržaja objavio ga je anonimno. U tom svom prvijencu pokušao je spojiti nadnaravne i narativne elemente malobrojnih predšasnika te na nov i prijemčiv način iznijeti vlastito poimanje romana strave, tj. neku vrstu gotičkoga horor-romana. Glavnog junaka oca Ambrozija, uglednog redovnika »na glasu svetosti« smjestio je, u Španjolsku, u 17. stoljeće, opisavši njegov burni život, uspon i propast. Premda je bio duboko uvjeren da je otporan na sva zemaljska iskušenja, Ambrozije ipak popušta i prepušta se samom vragu, utjelovljenom u liku mlade svećenice s kojom »sagriješi bludno« i time otvara Pandorinu kutiju, što ga pak odvodi u duhovni i moralni krah. Iako je kritika, između ostalih i Samuel Taylor Coleridge, knjigu dočekala na nož, i zbog scena nasilja i seksa autora nazvala »degenerikom i pervertitom« koji nastoji izopačiti i obezvrijediti uvriježene norme ponašanja, uspjeh djela bio je nevjerojatan, tako da je ubrzo po objavljivanju (1796.) slijedilo nekoliko izdanja. Osim provokativnog sadržaja, uspjehu su zasigurno pomogli i Byron i de Sade koji su izrazili pravo oduševljenje Lewisovim uratkom… Bilo kako bilo, Redovnik je preživio i nadživio svoje vrijeme, čudesno svevremen i danas osvaja životnošću i nesputanošću. Nakon objavljivanja glasovitih gotičkih klasika Dracule i Frankensteina, Šareni dućan ovime upotpunjuje svoju galeriju neobičnih i iznimnih knjiga koje su ostale zabilježene u kolektivnoj memoriji ljubitelja vrhunskih književnih poslastica, a ujedno i »učlanjuje« Matthewa Gregoryja Lewisa u katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, što će reći da je ovo prvi prijevod nekog Lewisova djela na hrvatski jezik!

Sedma žrtva

Thu, 11 Sep 2025 06:12:15 +0000

Ostali autori: Krešimir Kovačić

Pisma Mileni

Wed, 23 Jul 2025 11:49:45 +0000

Franz Kafka upoznao je i sprijateljio se s Milenom tijekom prevođenja njegovih kratkih proza na češki. Prijelaz iz prijateljske atmosfere osobnog i poslovnog razumijevanja u strastvenu vezu bjelodano se iščitava iz ovih Kafkinih pisama iz Merana 1920. godine, gdje je bio na liječenju. U njima on »otvara svoje srce i dušu«, a slično je bilo i s odgovorima, pa je sve rezultiralo epistolarnim ljubavnim romanom, ispunjenim žudnjom, ali i zebnjom. Ta je ostrašćena prepiska tematski, simbolično, kreativno, po svim kriterijima… – izvrsna književnost, nerijetko epigramatski formulirana, no ništa manje nije ni bilo za očekivati od jednog od najvećih i najutjecajnijih pisaca u povijesti. Za njega, kako je napisao, pisati pisma znači ogoljivati se pred duhovima, što oni jedva čekaju. Napisani poljupci nikad ne stižu na svoja mjesta, nego ih na putu ispiju duhovi.

Slika Doriana Graya

Mon, 24 Mar 2025 19:06:22 +0000

Dekameron

Wed, 05 Feb 2025 19:07:58 +0000

Napisan prije gotovo sedam stoljeća, Dekameron je bio i ostao jedinstveno djelo u povijesti svjetske književnosti. Zbirka je to od stotinu novela (pripovjedaka) koje deset dana pripovijeda desetero djevojaka i mladića. Pišući otvoreno i jednostavno, ne libeći se erotskih, pa i lascivnih priča, ali kadikad i okrutnih prizora, Boccaccio će, kao nitko dotad u kršćanskom svijetu, u središte svih zbivanja staviti takozvanoga običnog čovjeka. Životne su to priče, najčešće ljubavne, zabavne i poučne, s puno duha ali i kritički nastrojene, priče o ljudima iz puka i plemstva, ne o bogovima, nego o ljudima »od krvi i mesa«, sličnih i bliskih čitateljima. Majstorski razvedenim, mogli bismo reći »baroknim« stilom, živo i naturalistički uvjerljivo, usred 14. stoljeća Boccaccio pripovijeda stotinu komičnih i tragičnih storija o dosjetljivim ljubavnicima, prevrtljivim lukavcima, prepredenim prevarantima, pohotnim crkvenjacima, prevarenim supružnicima, putenim djevojkama, potentnim mladcima, o izjelicama i ispičuturama, o… Od iznimnog je značenja i to što je Boccaccio pisao narodnim jezikom (i tako postao jedan od stvaratelja talijanskoga književnog jezika), čime nastavlja raskid sa srednjovjekovnim latinitetom, a predstavlja i veliki novitet u odnosu na Dantea, jer donosi teme i motive, uglavnom, svjetovne prirode. Boccaccio stoji na početcima velike duhovne tradicije koja se s pravom naziva, kao i njegovo razdoblje, humanističkom; jedan je od pionira moderne književnosti, i to književnosti posvećene i zaokupljene ljudskim, a ne astralnim ili apstraktnim problemima. Dekameron je kanonsko remek-djelo koje stoljećima neprekidno privlači čitatelje i stručnjake te nadahnjuje druge pisce, među kojima su bili i neki od najvećih, poput Shakespearea, Chaucera, Montaignea, Goethea… sve u svemu, više nego dovoljno razloga za novo objavljivanje i čitanje!

Pakao

Wed, 05 Feb 2025 19:07:53 +0000

Zbog nenadmašne pjesničke vrijednosti, već sedam stoljeća svi su suglasni: Božanstvena komedija božanstveno je remek-djelo, inspirativni spjev »vječne glazbe« neprolazne ljepote, a autor Dante Alighieri (1265. – 1321.) pjesnički je genij, danas talijanski »kulturni brend«, koji je stvorio svijet dotad neviđeno snažnih slika i strasnih osjećaja. Komedija, kojoj je oduševljeni Boccaccio pridjenuo naslov Božanstvena, sastoji se od tri dijela: Pakao, Čistilište i Raj, u kojima autor opisuje svoje zamišljeno putovanje kroz zagrobni život, od spoznaje i ispaštanja krivnje do spasenja. Silazeći kroz ponor devet krugova pakla, nanizanih po stupnju grešnosti, pjesnik susreće poizbor duša znanih prokletnika, od mitoloških i povijesnih do svojih suvremenika. Dante im razotkriva mane i poroke, ne štedeći nikoga, pa ni velikodostojnike Crkve i vlasti, ali kao »prorok nade« pokazuje velikodušnost i duboko razumijevanje za sve ljudske slabosti i nedostatke. Dante je u Hrvata prisutan još od Marka Marulića, koji je preveo prvo pjevanje Pakla na latinski, a sâm se nazvao »Danteom hrvatskog jezika«. Osim Marula i Nazora, prevodili su ga i Kršnjavi, Delorko, Kombol, Maras, Tomasović… Zanimljivo je da je Vladimir Nazor Pakao prevodio 30-ak godina, da bi ga (kao partizan) objavio ratne 1943. u središtu ustaške vladavine! Podsjetimo i da je Vladimir Nazor (1876. – 1949.) jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, autor iznimno bogatog opusa, koji je dobar dio svog stvaralaštva posvetio prepjevima (Goethe, Heine, Hugo, Baudelaire, Leopardi, Shakespeare, Dante…). Erudit i poliglot, iznimno obrazovan, bio je srođen s talijanskim jezikom, pa logično i s Danteom, »ocem talijanskog jezika«. A nama u Šarenom dućanu posebno je drago što prvi nakon prvog izdanja ponovno objavljujemo ovaj pomalo zaboravljen, ali itekako vrijedan prepjev. Preveo Vladimir Nazor.

Splin Pariza

Mon, 28 Oct 2024 18:37:28 +0000

Životinjska farma

Thu, 23 May 2024 17:19:22 +0000

Životinjska farma je satirična alegorijska novela, u obliku bajke o zvijeri, Georgea Orwella, prvi put objavljena u Engleskoj 17. kolovoza 1945. Priča priču o skupini antropomorfnih domaćih životinja koje se bune protiv svog ljudskog farmera, nadajući se da će stvoriti društvo u kojem životinje mogu biti jednake, slobodne i sretne. Naposljetku, pobuna je izdana i, pod diktaturom svinje po imenu Napoleon, farma završava u jednako lošem stanju kao i prije. Prema Orwellu, Životinjska farma odražava događaje koji su doveli do ruske revolucije 1917., a zatim do staljinističke ere Sovjetskog Saveza, razdoblja kada je Rusija živjela pod komunističkom ideologijom Josipa Staljina. Orwell, demokratski socijalist, bio je kritičar Staljina i neprijateljski raspoložen prema staljinizmu pod vodstvom Moskve, stav koji je bio kritično oblikovan njegovim iskustvima tijekom sukoba između POUM-a i staljinističkih snaga tijekom Španjolskog građanskog rata za vrijeme Barcelone tijekom Prvog svibnja. U pismu Yvonne Davet, Orwell je Životinjsku farmu opisao kao satiričnu priču protiv Staljina (un conte satirique contre Staline), a u svom eseju Zašto pišem (1946.), napisao je: Životinjska farma bila je prva knjiga u kojoj sam, s punom sviješću o tome što radim, pokušao spojiti političku i umjetničku svrhu u jednu cjelinu.