Ogranak Matice hrvatske u Bizovcu – Knjiga.hr

Prosvjetitelji : istinita priča iz nedavne prošlosti u tri čina

Mon, 05 Jan 2026 19:02:42 +0000

Sadržaj: Prosvjetitelji (dramski tekst) Spiritualija (sedam kratkih priča) Gavella i kazališni jezik, autor Stjepan Bahert

Kralj nekropolisa

Tue, 21 Jan 2025 15:56:10 +0000

Knjiga 14. Biblioteka Kvadrat. www.dzezelj.com S potpisom autora.

Portret nacrtan ugljenom i kišom

Mon, 06 Mar 2023 18:31:59 +0000

Portret nacrtan ugljenom i kišom je svojevrsna sublimacija cjelokupnog dosadašnjeg života, rada i iskustva pisca Midhata Ajanovića Ajana. To je složen i heterogen diskurs, kroz koji struje svekolike iskustvene i čulne spoznaje, i koji se ne da odjednom shvatiti i dokučiti, nego pri čitanju ostaje uvijek nepotpuno riješena zagonetka i potiče na nova i detaljnija iščitavanja. S druge strane, to je gusto zbijen književni tekst u kojem nalaze svoje mjesto, čak ponekad postaju neophodni, elementi različitih žanrova, a čime pisac potvrđuje svoju stvaralačku zrelost i vještinu da iskoristi blagodati romana kao najsloženijeg literarnog žanra koji je sposoban u sebe primiti i asimilirati sve druge vrste. Ova knjiga može imati pozitivne i negativne reakcije, biti hvaljena i kuđena, glorificirana i osporavana, ali, ono što je sigurno, nikoga tko je pažljivo pročita ne može ostaviti ravnodušnim. A to je samo po sebi dovoljno, jer iritira pozornost recipijenta i ostvaruje nastavak njegovih razmišljanja i nakon pročitanog teksta. Portret nacrtan ugljenom i kišom na Međarodnom sajmu knjiga u Göteborgu 2010. dobio je Klas de Vildersovu nagradu za najbolje književno djelo objavljeno u Švedskoj, a koje je napisao pisac useljeničkog podrijetla. *** Midhat Ajanović Ajan je pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturist, rođen u Sarajevu 1959. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Zagreb filmu. Od 1994. živi u Göteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Voditelj je odsjeka za animaciju i vizualne komunikacije na švedskom Sveučilištu West u Trollhättanu. Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika – šest romana te više djela iz povijesti i teorije animiranoga filma. Za svoj rad nagrađivan je na uglednim književnim i filmskim manifestacijama i izložbama diljem svijeta. Između ostaloga, dobio je i posebno priznanje za doprinos u proučavanju animacije koju dodjeljuje zagrebački Animafest. 2010. godine na Međunarodnom sajmu knjige u Göteborgu za roman Portret nacrtan ugljenom i kišom dobiva Klas deWilderovu nagradu koja se dodjeljuje najboljem švedskom piscu useljeničkog podrijetla. Portret nacrtan ugljenom i kišom je njegov četvrti roman objavljen u Hrvatskoj Midhat Ajanović Ajan je pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturist, rođen u Sarajevu 1959. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Zagreb filmu. Od 1994. živi u Göteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Predaje pripovjedne tehnike i estetiku filma i animacije na švedskom sveučilištu ”West” u Trolhättanu. Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika – sedam romana te više djela iiz povijesti i teorije filma, animacije, stripa i karikature. Za svoj rad nagrađivan je na uglednim književnim i filmskim manifestacijama i izložbama diljem svijeta. Između ostaloga, dobio je i posebno priznanje za doprinos u proučavanju animacije koju dodjeljuje zagrebački Animafest. 2010. godine na Međunarodnom sajmu knjige u Göteborgu za roman Portret nacrtan ugljenom i kišom dobiva Klas de Wilderovu nagradu koja se dodjeljuje najboljem švedskom piscu useljeničkog podrijetla. Za knjigu Film i strip (MH – Ogranak Bizovac, 2018.) dobio je nagradu za najbolju knjigu popularno-znanstvenog sadržaja na Sajmu knjige u Sarajevu 2019.

Time Lapse

baja — Mon, 06 Mar 2023 18:31:56 +0000

Sedmi po redu roman Midhata Ajanovića Ajana na određen način je i završnica kompletnog ciklusa u kojem ovaj vrstan autor promišlja o Bosni, njenim ljudima i njihovom nesretnom usudu koji ih prati kroz stoljeća teškog života na ovim podnebljima. Za najnoviji roman pod nazivom “Time lapse” ujedno se može reći da je i završetak trilogije koju još čine romani “Portret nacrtan ugljenom i kišom” i “Salijevanje strave”. Iako je riječ o sasvim novom književnom djelu sa bitno različitim tematskim, stilskim i estetskim dometima, ipak se ono u biti nastavlja na dosadašnja dva posljednja Ajanovićeva djela i zajedno s njima moguće je vršiti određene komparacije i analizirati ih u kontekstu jedinstvenog i cjelovito zamišljenog i osmišljenog romanesknog opusa. Prema riječima autora, ovim romanom završava svoj prozni interes za bosansku problematiku i okreće se nekim drugim temama jer je iscrpio sve što je htio reći i na taj se način odužio svojoj bivšoj domovini. U romanu “Time lapse” Ajanović po tko zna koji put potvrđuje da je vrstan pripovjedač koji iziskuje pažljivoga i iskusnoga čitatelja – naime, radnja njegovih romana u pravilu nisu linearne, već imaju oblik narativnog mozaika. Ajanović namjerno postupno montira djeliće priče tako što neprestance miješa prošle i aktualne događaje, stoga se konačni dojmovi tek na kraju posve slegnu i stvaraju nepatvorenu impresivnost u čitatelja. Budući da je Ajanović poznat kao filmolog i filmaš, nimalo ne čudi činjenica da znalački koristi fragmentarno pripovijedanje.

Kraj sezone

Mon, 06 Mar 2023 18:31:52 +0000

Kraj sezone, Midhata Ajanovića Ajana roman je distopijskog žanra čija je radnja koncentrirana na prostor današnje BiH i Hrvatske, ali i balkansko okruženje i Europu čiji je oblik radikalno izmijenjen. Svijet nakon kataklizme u kojem živi još samo 200 milijuna ljudi, nedostatak stambenog prostora, hrane, pitke vode i energije, te zatrovan zrak ambijent su u kojem preostali ljudi pokušavaju organizirati novu civilizaciju. Priču ovog romana iznose naizmjenično tri različita pripovjedača: Neven je nogometaš, lijevi branič u nogometnom klubu koji ima odlične šanse da osvoji jednu vrstu alternativne varijante Lige prvaka. Žena koja je živjela u sirotinjskom predgrađu Anex i koja se stoga pristala udati za Bernarda, jednog od moćnika iz tehnokratske vlasti koji sebe vidi kao primjer “novog, augmentiranog čovjeka” koji uz pomoć transplantacije organa i napredne tehnologije uvećava psihofizičke sposobnosti i produljuje život. Nevenov otac (neimenovan), stariji, deziluzionirani čovjek koji je iz ekonomskih razloga u svoj stan primio dva podstanara i time se izložio jezivom teroru budući da njih dvoje žele stan samo za sebe. Osim toga čitatelju su predočena i pisma koja Neven slučajno pronalazi, a koja je napisao njegov djed, te tako funkcioniraju kao spona između našeg vremena i svijeta bliske budućnosti. Prateći Nevenov tim koji putuje na utakmice s raznim protivnicima upoznajemo novu, postkataklizmičku Europu obilježenu nestašicom resursa, ali i novim, drastičnim klasnim razlikama i tehnološki zasnovanom teroru nad temeljnim čovjekovim slobodama. Neka vrsta trilerskog zapleta nastaje kada dvoje glavnih likova uđu u zabranjenu ljubavnu vezu…

Slike koje pričaju

Mon, 06 Mar 2023 18:31:48 +0000

Osim što su stručni i informativni, tekstovi Midhata Ajanovića su i osobni – jasno je da mu je stalo do teme o kojoj piše. Nije Ajanović među onim autorima koji hladno podastiru korisne činjenice i citiraju podatke do kojih su došli istraživanjem nego on iznosi vlastite dojmove i zaključke. Tako su tekstovi koji čine esejističku zbirku Slike koje pričaju kombinacija javnog i privatnog, uza skladno isprepletanje subjektivnosti i objektivnosti. U ovim digitalnim vremenima, kada neprestance raste broj samozvanih pisaca i bučnih, anonimnih mislioca, Midhat Ajanović piše pod punim imenom i prezimenom. Stoji iza svojih tekstova, a tvrdnje argumentira. Budući da ga krasi širok spektar zanimanja, Ajanović čitatelja uvijek iznenadi temom. Stripu i animaciji naoko je zajednička odlika jednostavnost. Oni koji nikada nisu pomnije istraživali te medije mogli bi reći da su stripovi i animirani filmovi zabavna djela kojima je temeljna svrha razveseliti publiku. I pritom će debelo pogriješiti. Ako se samo malo zagrebe ispod površine, može se naslutiti koliko su ti mediji složeni, moćni i vrijedni istraživanja. Animirani film nije ni po čemu manje vrijedan od ostalih filmskih rodova, baš kao što ni strip nije slabiji ili manje vrijedan oblik književnosti. Doduše, još uvijek postoje učeni neznalice koji tvrde da stripovi nisu književnost, ali i njih je sve manje. Neću pogriješiti ako ustvrdim da su upravo tekstovi Midhata Ajanovića jedan od razloga zašto se percepcija o stripu polako i sigurno mijenja nabolje. Iz pogovora, Miroslav Cmuk