Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /var/www/app/wp-content/plugins/wpsolr-pro/wpsolr/core/classes/ui/class-wpsolr-query.php:433) in /var/www/app/wp-includes/feed-rss2.php on line 8 Naklada prijatelja slobodne škole – Knjiga.hr https://knjiga.test.knjige.hr Najveći izbor knjiga u zemlji Mon, 11 Nov 2024 12:13:25 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.9.4 https://knjiga.test.knjige.hr/wp-content/uploads/2020/04/cropped-IMGBIN_stack-of-beautiful-books-png_KptTevvf-32x32.png Naklada prijatelja slobodne škole – Knjiga.hr https://knjiga.test.knjige.hr 32 32 O modernoj školi i modernim nazorima o prirodi i čovjeku https://knjiga.test.knjige.hr/o-modernoj-skoli-i-modernim-nazorima-o-prirodi-i-covjeku-davorin-trstenjak-1 Fri, 16 Feb 2024 18:24:08 +0000 https://knjiga.hr/o-modernoj-skoli-i-modernim-nazorima-o-prirodi-i-covjeku-davorin-trstenjak-1 Davorin Trstenjak jedna je od najosebujnijih ličnosti među hrvatskim učiteljstvom na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Rimska crkva bijaše, a još je i danas, najveća protivnica znanosti, duševne slobode i moderne škole. Gdje bi danas bila znanost, sva kultura i sloboda, da crkva nije imala tolike moći i svjetovne vlasti, ili da je nije nikad ni bilo ? ! Istočna kultura prešla je sa istoka u Grčku, a iz Grčke u rimsku državu. Da se je ta kultura, koja bijaše zaista velika i krasna, dalje slobodno razvijala i širila, Evropa bila bi danas kud i kamo kulturnija, slobodnija i sretnija, nego je sada, gdje u širokim slojevima vlada još uvijek duševno ropstvo i velika duševna tmina. Obazrimo se malo na klasičnoga Grka, pa ga sporedimo s kršćaninom iz prvoga kršćanstva i s onim iz srednjega vijeka. Grk je naturalista i racionalista, dok je kršćanin supranaturalista i supraracionalista. Kolika razlika u mišljenju izmedju naprednoga Grka i kršćanina ! Grk se raduje svijetu i životu, i život na zemlji mu je sve. Kršćaninu je život na ovoj zemlji vrijeme kušnje i priprava za život na drugom svijetu, za vječno blaženstvo. Tjelesna smrt je kršćaninu duševni preporod i oslobodjenje iz te ‘suzne dol ine’. Po riječima sv. lreneja nema kršćanin druge zadaće, nego da se skrbi, kako će umrijeti. Potlačivanje svega, što je svjetsko i tjelesno, trapljenje i zanemarivanje ‘griješnoga’ tijela, bio je ideja! kršćanskoga života. Grk je njegovao tijelo kao i duh, i mnogo je cijenio tjelesnu ljepotu. Grk je razvijao sve svoje sposobnosti i plemenio …

]]>