Naklada Mlinarec & Plavić – Knjiga.hr

Obiteljska slika : stilske vježbe

Fri, 02 Feb 2024 18:42:29 +0000

Zbirka kratkih priča nadahnutih lektirom pojedinih pisaca (Andrić, Kiš, Borges, Babel, Harms, Conan Doyle, Chendler), kao i nekih basni i bajki, te Tisućuijednom noći. Vješto se nadovezujući na stil izabranih književnika, autor gradi svoj osebujni prozni svijet, često protkan temom patnje, ratnoga ludila i osobito smrti. Najopsežnija priča iz ove zbirke, Obiteljska slika, inspirirana je kriminalističkom prozom Raymonda Chandlera.

Grabancijaševa putovanja

Tue, 23 Nov 2021 16:56:44 +0000

Iako je umro mlad, njegovo književno stvaralaštvo je bogato. Pisao je romane, drame, novele, pripovijetke, crtice i pjesme. Velik dio svojih zapisa ostavio nedovršenima. Bio je jedan od prvih predstavnika ekspresionizma u Hrvatskoj. Pisao je moralu, općeprihvaćenim vrijednostima, o malograđanskom životu te je iskazao otpor prema čovjeku starog kova koji mora biti zamijenjen novim. Njegova djela pisana su s cinizmom i nemoći te ide iz jedne krajnosti u drugu. Slijedio je Antuna Gustava Matoša, Edgara Allana Poea, Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmanna.

Posjet vječnosti

Tue, 23 Nov 2021 16:56:42 +0000

Knjiga kratkih priča. Marko Plavić rođen je 1963. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu, gdje je potom na Filozofskom fakultetu upisao studij jugoslavenskih jezika i književnosti koji je završio 1990. godine. Po završenu studiju neko se vrijeme intenzivno bavio književnom teorijom, odnosno teorijom te je u tom razdoblju sudjelovao na znanstvenom projektu Trag i razlika baveći se hermeneutičko-semiotičkim pristupom tekstu. Iz tog je razdoblja objavio i nekoliko kraćih prijevoda s istom tematikom raznih autora. Pisati je počeo relativno kasno – 1996. godine – i od tog doba sporadično objavljuje priče u književnim časopisima. Prema pričama objavljenim u posebnom broju književnog časopisa Quorum Posao dvanaestorice, Romani u nestajanju, (1998) za Treći program Radio Zagreba adaptirana mu je radiodrama Slast i čar.

Groblje bezimenih

Tue, 23 Nov 2021 16:56:40 +0000

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima. Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan. Objavio je desetak djela, među kojima i: Heartland (pripovijetke, 1995.), Vampir (roman, 2006.), D’Annunziev kod (roman, 2007.), Ogledi o ekstazi (eseji, 2011.), Povratak Filipa Latinovića (roman, 2013.), Zagabrijel (roman, 2018.), Povijest paučine, Zagabrijel II (roman, 2019.) itd. Roman Povratak Filipa Latinovića ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom Balada Petrice Kerempuha na njemački jezik. Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Grad i budućnost

Tue, 23 Nov 2021 16:56:38 +0000

Preuzeto: Značajan beogradski arhitekt, koji od 1993. godine živi u Beču, napisao je brojne radove o arhitekturi grada i odnosu čovjeka i grada. Ovo je prvo hrvatsko izdanje knjige koja je 1997. godine objavljena u Austriji. Dio tekstova objavljenih u knjizi izlaganja su sa stručnih skupova, tiskano je i nekoliko eseja i pisama. Svi tekstovi povezani su tezom o gradu kao samostalnoj kulturnoj formi.

Tišina na rolama

baja — Tue, 23 Nov 2021 16:56:36 +0000

Knjiga priča «Tišina na rolama» («El silencio de patinador») napisana je sa stilom i maštom koja graniči s virtuoznošću i nevjerojatnom vještinom u evokaciji životne atmosfere i kreaciji novih svjetova. Poput rentgenskih zraka Juan Manuel de Prada prikazuje nam skrivenu unutrašnju stranu naše realnosti. U pričama nailazimo na djecu koja su na pragu odrastanja, vječno budne adolescente, na ljude nemilosrdne na putu svoje društvene promocije, pisce koji su žrtve svoga vlastita mediokriteta, boeme itd. Sve te sudbine likova slažu se u jedan višeznačan mozaik začinjen, s jedne strane, sentimentalnim, a s druge, okrutnim, kriminalističkim proznim pismom. Juan Manuel de Prada Blanco rođen je u Baskiji 1970. godine. Po zvanju je pravnik, no jednina profesija kojom se bavi jest književnost. Redovno surađuje u brojnim španjolskim dnevnim listovima, piše književnu kritiku i prevodi. Na književnoj se sceni pojavio 1995. godine kontroverznom knjigom kratkih priča «Conos» (Pičke), koja ga je – zajedno s dvjema koje su joj slijedile, zbirkom priča «El silencio de Patinador», 1995. (Tišina na rolama) i prvim romanom «Las máscaras del héroe» (obje Valdemar, 1996) – učinila najboljim piscem svoje generacije. Roman «La tempestad» (Planeta, 1997) za koji je dobio uglednu španjolsku nagradu Planeta definitivno mu je osigurao mjesto među najboljim mlađim piscima na europskoj literarnoj sceni.

Tužne životinje

baja — Tue, 23 Nov 2021 16:56:33 +0000

Zbirka kratkih priča „Tužne životinje („Animals tristos) predstavlja neobični mozaik likova koji su žrtve krhkog ljubavnog ekvilibrija. Baveći se tom sudbinskom, ljudskom komedijom, priče precizno otkrivaju svakodnevne traume skrivene u odnosima žene i muškarca – nadu i ogorčenje, potresna sjećanja i pokušaje te metode da se pobijedi samoća… Preciznim i svestranim proznim pismom Punti odijeva svoje likove u ironiju i nježnost da bi ih odmah zatim ogolio do kosti koristeći snagu svoje opservacije i zapažanja. Lajtmotiv ili crvena nit svih priča jest starorimska svevremenska dijagnoza ‘post coitum, animal triste’, neograničena i posvemašnja žalost nakon vođenja ljubavi. Odgovor na jednu takvu neospornu istinu pisac pronalazi u mogućnosti da se s time jednostavno šalimo, odnosno da se zbog toga smijemo. *** Jordi Punti (1967.), rođen u Barceloni, suvremeni je katalonski autor, prevoditelj i stalni suradnik kulturne rubrike španjolskih dnevnih novina ‘El Pais’, za koje piše i književnu kritiku. Do sada je objavio dvije zbirke kratkih priča „Pell d’armadillo, 1998. i „Animals tristos, 2002., od kojih mu je druga bila nominirana za nagradu ‘Booker’ 2003., a iste je godine zauzela treće mjesto na bestseler listi svih djela objavljenih na hispanoameričkom kulturnom području. Prema knjizi snimljen je i film.

Ogrlica

Tue, 23 Nov 2021 16:56:31 +0000

Višeslav Kirinić rođen je 1977. godine u Zagrebu, gdje studira filozofiju i lingvistiku na Filozofskom fakultetu. Tijekom godina surađivao je s nizom časopisa među kojima valja izdvojiti Vijenac, Zarez, Quorum, Tvrđu i Libru. U protekle tri godine kontinuirano objavljuje tekstove i prijevode tekstova s područja suvremene (književne/političke/kulturalne) teorije na Trećem programu Hrvatskog radija. Kao prevoditelj prevodio je tekstove Bena Okrija, Hanifa Kureishija, V. S. Naipaula, Petera Careyja, Williama Godwina, Saula Newmana, Noama Chomskog i dr. U časopisu Quorum objavio je, između ostalog, izbor iz djela Jeana Baudrillarda popraćen uvodnim razmatranjem te niz pjesničkih uradaka. Priređivač je Antologije Anarhizma (Zagreb, Naklada MD, 2003) za koju je napisao i predgovor. Za Nakladu Jesenski i Turk priredio je zajedno sa Zoranom Roškom izbor iz djela američkog teoretičara Johna Zerzana pod naslovom Anarho-primitivizamprotiv civilizacije (Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2004), a za istog je izdavača preveo jedno od kapitalnih djela Noama Chomskog Stari i novi svjetski poretci (Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2004).

Fenomen grada

Tue, 23 Nov 2021 16:56:29 +0000

O knjizi FENOMEN GRADA U odnosu prema gradu kapitalizam je od samog početka kidao s historijom. Kako su se posljednja četiri stoljeća njegove snage konsolidirale, tako je rastao njegov razorni dinamizam. Ljudske konstante nisu imale mjesta u kapitalističkom sistemu. Jedine konstante koje je on priznavao bile su pohlepa, lakomost, ponos i želja za novcem. Lewis Mumford Danas nam se postavljaju dramatična pitanja: Kuda to ide grad, gubi li se kvalitet grada i njegov ljudski smisao? Odgovore nalazimo u istinama i poukama prošlosti koje nas upućuju da je urbanizam odraz vremena u kojem nastaje. Svi nas napori u razrješavanju problema upućuju da su izolirani i zatvoreni gradovi ljudskih podjela neodrživi, da su takvi gradovi izloženi prisilama, degenerativnim promjenama i potrebama stvaranja novih ideja urbane organizacije grada i života njegovih stanovnika.