Muzej Grada Rijeke – Knjiga.hr

From Central Europe to America 1880-1914

Sun, 15 Feb 2026 12:19:19 +0000

Vladimir Udatny

Sat, 10 May 2025 17:56:40 +0000

Ostali autori: Ervin Dubrović

Mauro Stipanov : Šetnja/Passeggiata

Wed, 09 Apr 2025 18:04:21 +0000

Trideset godina Muzeja grada Rijeke

Sun, 07 Jul 2024 11:59:21 +0000

Riječka kompanija 1750 – 1826.

Tue, 12 Sep 2023 18:05:31 +0000

Autori: Ervin Dubrović, Viktor Hofmann, Helma Houtman-De Smedt, Nenad Labus, Leo Michielsen, Irvin Lukežić, Velid Đekić, Petar Puhmajer, Libuše Jirsak Monografija „Riječka kompanija 1750. – 1826.“ posvećena je kompaniji koja je tijekom svoga djelovanja više puta mijenjala naziv, a najpoznatija je bila pod nazivom Trščansko-riječko povlašteno trgovačko društvo. U riječkoj povijesti ponajviše je upamćena kao osnivač Rafinerije šećera. Rafinerija je za svoje vrijeme golem industrijski pogon koji je stubokom promijenio lice grada. On je postao početna točka industrijalizacije grada na Rječini, i to djelujući na tri gradske lokacije. Monografija je zbornik radova priređen uredničkom rukom Ervina Dubrovića i donosi petnaestak poglavlja. Njihovi su autori domaći i strani poznavatelji kompanijske povijesti. Navodimo ih redoslijedom priloga u knjizi, to su: Ervin Dubrović, Viktor Hofmann, Helma Houtman-De Smedt, Nenad Labus, Leo Michielsen, Irvin Lukežić, Velid Đekić, Petar Puhmajer i Libuše Jirsak. Poglavlja knjige vode nas u doba kada kreću prvi golebalizacijski procesi u srednjoj Europi, također odnos Rijeke i trgovačkih kompanija, sve u 18. stoljeću. Oni osvjetljavaju osnivanje i početke Riječke kompanije, tko su njeni dioničari i kakvi su im vlasnički odnosi, zatim ulogu nizozemskih trgovačkih i bankarskih obitelji u Kompanijinu radu, također ulogu pojedinih direktora. Prostor u knjizi ujedno su dobile teme koje govore o Kompanijinim pogonima i zgrada u Rijeci, njezinim poslovnim povlasticama, završnim danima Riječke kompanije, te mjestu što ga je Kompanija dobila u austrijskoj historiografiji. Monografija je bogato ilustrirana arhivskom građom i slikovnim prilozima.

Sušak-Rijeka 1948. / Borderline

Mon, 05 Jun 2023 15:59:52 +0000

Knjiga je posvećena ujedinjavanju Rijeke i Sušaka nakon Drugog svjetskog rata. Knjiga prati slijed događaja od vremena kada je Rijeka transformirana iz imperijalne austro-ugarske luke u provincijalni talijanski grad pa, simbolički, do poratnog osnivanja Gradskog fiskulturnog odbora Rijeke i Sušaka kao prve zajedničke ustanove dotadašnjih dvaju gradova. Knjiga je bogato opremljena dokumentarnom građom o brisanju državne granice između Italije i Jugoslavije koja je između dva rata bolno dijelila grad u dva dijela. Činila je to jednako onako kako je to nakon Drugog svjetskog rata činio zid podignut između dva dijela Berlina. Granica je nestala nakon teške bitke za Rijeku, kada je grad diplomatskim putem, Ugovorom o miru sklopljenim u Parizu 1947., dakle dvije godine po završetku rata, pripojen Jugoslaviji, što znači i Hrvatskoj. Time je međunarodnopravno omogućeno administrativno ujedinjenje Sušaka i Rijeke u jedan grad, što se dogodilo u veljači 1948. godine. Podnaslov knjige ne odnosi se simbolički samo na konkretnu granicu na Rječini, on u širem smislu upućuje slojevitost pratećih događaja iza kojih je stajao imperijalni interes posezanja za tuđim teritorijem.

Pozdrav iz Rijeke / Un saluto da Fiume

Mon, 05 Jun 2023 15:59:44 +0000

Monografijom Pozdrav iz Rijeke / Un saluto da Fiume prvi se put predstavljaju razglednice iz fundusa Muzeja Grada Rijeke, tematski vezane uz geografsko riječko područje, vizure grada, ulica, trgova, grad promatran iz različitih kutova i različitih pristupa promociji, od turističkih i gospodarstvenih do političkih, s naglaskom na zlatno doba razglednica od 1897. do 1918. godine. Pokušao se dočarati i riječki ambijent s kraja 19. i početka 20. stoljeća koji se iščitava iz prizora s razglednica. Knjiga je podijeljena u nekoliko cjelina: povijest razvoja razglednice, povijest razglednice u riječkom kontekstu, pojam Fiume, razglednice kroz dijelove grada Fiumara, Riva, Korzo, Jadranski trg, Sušak i Trsat, Gradske vedute, Panorame, Znamenite građevine, Hoteli i Gradski park.Svaka od ovih tema prezentirana je sa po desetak razglednica, koje su uglavnom odabirane po rijetkosti motiva. Dio razglednica odnosi se na fotografe Francesca Penca i Károlya Divalda, koji su u Rijeku doputovali upravo zbog fotografiranja grada za potrebe tiska razglednica, krajem 19. i početkom 20 st. Dio razglednica vezuje se uz riječke izdavačke kuće i prodavaonice poput Eduarda Scambika i Radici e Tomé. Povijesnu se ulogu razglednice sa stajališta vremena u kojem je nastala može naći u komunikacijskoj i turističkoj komponenti, propagandi i marketingu, političkoj propagandi te socijalnom aspektu jer je zbližavala ljude i različitih nacija upućujući na njihovu različitu kulturu i etnička obilježja, što je bilo posebno zanimljivo za Austro-Ugarsku Monarhiju.

Muzej grada Rijeke : Palača šećera Rijeka 1719. – 2020.

Fri, 17 Mar 2023 15:33:59 +0000

Mornarička akademija

Sun, 02 Oct 2022 09:09:09 +0000

Mornaričko obrazovanje u Rijeci i Puli.

Hrvatski fotografi (Zbirka Muzeja grada Rijeke)

Wed, 23 Mar 2022 09:44:33 +0000

Croatian Photographers – The City Museum of Rijeka Collection. Zbirka hrvatske fotografije u Muzeju grada Rijeke usmjerena je ponajprije na prikupljanje izložbenih povećanja, na „umjetničku fotografiju“, da bi se autorski predstavilo pojedine fotografe. To znači kako zbirka, uz pretežno dokumentarnu fotografsku građu bitnu za povijest Rijeke, prikuplja i izabrane fotografije istaknutih autora kojima je prvenstvena ambicija iskazati se kreativnošću. Ervin Dubrović, autor izložbe, odabrao je za izlaganje radove iz razdoblja moderne i suvremene fotografije, nastale od 1930-ih do naših dana. Riječ je o 200 fotografija osamdesetak hrvatskih fotografa. Među radovima koji su dobili mjesto na izložbi su radovi hrvatskih bardova fotografije Toše Dabca, Bogomira Žorža, Zlate Laure Mizner, Milana Pavića i Slavke Pavić. Ujedno se pokazuju radovi nekih zaboravljenih ili slabo poznatih imena, poput Francesca Dreniga, Anite Antoniazzo i Karla Kocjančiča. U zbirku su ubrojeni također autori koji se nisu smatrali Hrvatima, ali su djelovali na tlu današnje Hrvatske. Osobitost je izložbe predstavljanje već zaboravljenih fotografa koji su bili prvaci umjetničke fotografije, a s njima su u izložbenom društvu umjetnici koji se samo povremeno izražavaju fotografijom. Isto tako predstavljaju se znameniti novinski reporteri koji ne mare za umjetnost, a posebno reporteri iz Domovinskog rata. Nitko nema ekskluzivno pravo na zvanje fotografa i nitko nije unaprijed izgnan iz muzejske zbirke i s ove izložbe.