Mizantrop – Knjiga.hr

Kapitalizam i shizofrenija 2: Tisuću platoa

Sat, 04 Mar 2023 19:23:49 +0000

Tisuću platoa (1980), drugi je tom djela Kapitalizam i shizofrenija, koje su u suradnji napisali filozofi Gilles Deleuze i Felix Guattari. To je nesumnjivo njihova najznačajnija politička knjiga u kojoj su iznijeli svoje originalno poimanje pluralizma. Kapitalizam i shizofrenija predstavlja dvostruku kritiku Marxa i Freuda. Prvi tom (Anti-Edip) više se bavio Freudom. Uspostavljajući polje eksperimenta u kojem individua postaje autonomna i nezamjetna, Tisuću platoa omogućuje obnavljanje velikog dijela političke teorije, posebice marksističke misli. Radi se o ideji da se vrijeme ili stvaranje sastoje od kanala protoka, putova oslobađanja i utjecaja na samoga sebe pri čemu individue u nekoj cjelini depersonaliziraju jedna drugu i singulariziraju jedna drugu. Upravo se to dogodilo Deleuzeu i Guattariju. Riječ je o jednom od najvažnijih filozofskih djela dvadesetog stoljeća u prijevodu koji je sjajno obavio vrlo tešku zadaću i koji također valja smatrati filozofskim činom. U suradnji Gillesa Deleuzea i Felixa Guattarija, filozofa i psihijatra, nastala su djela, novi problemi i novo pojmovlje koji su duboko obilježili suvremenu filozofiju. Oni su proširili i područje za izvođenje prve zadaće filozofije: analize. Njihov je pristup takozvana radikalna horizontalnost, odbijanje hijerarhijskoga mišljenja te pokušaj u kojem nastoje misliti procese: formiranje, tjelesnost, mašine, a prije svega žudnju kao socijalnu žudnju. U metaforičkoj redukciji: ne koriste paradigmu stabla s dubokim korijenjem i visokom krošnjom već paradigmu rizoma.

Sfere II – Globusi

Thu, 01 Dec 2022 16:01:01 +0000

S njemačkog preveo Kiril Miladinov. Makrosferologija. Druga knjiga velike trilogije Petera Sloterdijka Sfere II, nastavlja na onom mjestu na kojem su se Sfere I zaustavile, ali ne ide istom putanjom, ne slijedi iste tragove, već kreće drugim tragalačkim linijama i s neuporedivom duhovitošću i energijom suočava nas sa čitavim svijetovima za koje nismo ni znali da se na takav način mogu posmatrati. Ako bismo se poslužili tehničkim jezikom, rekli bismo da Sloterdijk ponavlja gestu nekih svojih velikih prethodnika, poput Gillesa Deleuzea recimo, i u pitanje dovodi poredak predstave. Zapadni znanstvenici i filozofi, piše Sloterdijk, postavljju ispred sebe kuglu kao realno prisutan model i u toj predstavljenoj kugli nastoje vidjeti cjelinu postojanja, čak i nekakvu natprirodnu suštinu (boga). Na taj način oni povlađuju mišljenju koje traga za onim jednim, monotonim i monolitnim, koherentnim i cjelovitim. Istovremeno, međutim, događa se nešto neočekivano, suprotno namjerama i to upravo zahvaljujući zakrivljenosti kugle, izmještanju perspektive koja se kroz kuglu prelama. „Zahvaljujući predstavljanju kugle i panoramskoj navigaciji po širokom prostranstvu“, piše Sloterdijk, „koje privlači i oštri umi nježnu dušu, sâm intelekt postaje filozofski; on učestvuje u egzaktnoj žovijalnosti koja pripada samo panoptičkom bogu u njegovoj korelaciji sa samim sobom, korelaciji koja postavlja svijet“.Misliti kuglu nipošto ne znači misliti neki, bilo koji predmet, ma koliko, inače, on bio neobičan. Misliti kugli znači suočiti se s nužnom izmjenom perspektive iz koje mislimo. „Misliti kuglu“, kaže njemački filozof, „znači otuđiti se u ono-ogromno, postajući njegova lokalna funkcija“. Misliti kuglu, drugim riječima, znači izložiti se gubitku poznate osobnosti, a teško da je zamisliva uzbudljivija pustolovina od te. Čitati Sfere II Petera Sloterdijka znači upustiti se upravo u takvu pustolovinu zajedno s jednim od najuzbudljivijih suvremenih filozofa.

Laži koje vežu

baja — Wed, 22 Jun 2022 10:11:36 +0000

Laži koje vežu djelo je poznatog britanskog filozofa Kwamea Anthonyja Appiaha posvećeno složenom pitanju identiteta. Knjiga je podijeljena na šest poglavlja: nakon uvodnog poglavlja „Klasifikacija“, u kojemu autor razmatra kako pomoću identiteta razvrstavamo sebe i ostale u distinktne skupine, autor iduća poglavlja redom posvećuje glavnim identitetskim odrednicama – vjeri, zemlji, boji, klasi i kulturi. Unutar svakog od poglavlja razmatraju se predrasude koje se često povezuju s nekim od identiteta, od generalizacija povezanih s vjerskim uvjerenjima, preko klasičnih teorija o nacionalnim mentalitetima i rasnim predispozicijama, pa sve do klasnih stereotipa. Appiah se pri pisanju oslanja ne samo na suvremene filozofske rasprave, nego i na bogatu riznicu osobnog i povijesnog iskustva, ispreplićući obiteljske anegdote s poznatim povijesnim slučajevima kako bi pokazao kako identiteti potpuno prožimaju sve životne situacije. Autorovo je stajalište da su identiteti neizbježni, ali isto tako predstavljaju zamku koja može dovesti do sukoba ako im se ne pristupa kao povijesno oblikovanim društvenim odrednicama. Stoga se Appiah zalaže za univerzalističku etiku uvažavanja razlika i kritičkog sagledavanja vlastite povijesti i sadašnjosti. Ovim se djelom autor nadovezuje na svoje prijašnje ideje o kozmopolitizmu i smješta u kontekst suvremenih rasprava o identitetu. No Appiah pritom ne zapada u akademsku suhoparnost, nego na potiče čitatelja na promišljanje o tome kako vidi sebe i drugo i koliko su njegovi vlastiti stavovi opravdani.

Politike prirode

baja — Wed, 22 Jun 2022 10:11:33 +0000

Preveo Marko Gregurić Knjiga Politike prirode svojevrsni je nastavak Latourova ranijeg djela Nikada nismo bili moderni i prvo autorovo veće djelo na temu političke ekologije. U knjizi Latour dekonstruira moderne opreke poput prirode i društva, vrijednosti i činjenice kako bi pokazao kako suvremena ekologija i politička praksa ne mogu riješiti aktualne ekološke krize upravo zbog toga što njihovo mišljenje koje ostaje unutar tih opreka onemogućava osmišljavanje učinkovitog djelovanja. Kako bi riješio taj problem, Latour predlaže osmišljavanje novih političkih institucija koje bi uvele u javnu diskusiju znanstvenu ekspertizu, no imajući u vidu ograničenja i narav znanstvene prakse. Politike prirode Latourovo je temeljno političko djelo koje je ostavilo najviše traga na suvremenim raspravama o rješavanju ekoloških problema. O autoru Bruno Latour francuski je antropolog, sociolog i filozof. Predavao je na École des Mines i Sciences Po u Parizu. Njegov je rad posvećen proučavanju znanstvene prakse i njezina odnosa s ostalim društvenim praksama, kao i pitanjima ekologije i klimatskih promjena. Iako izvorno djeluje unutar discipline studija znanosti i tehnologije, njegova djela i zamisli naišle su na odjek u mnogim društvenim i humanističkim znanostima.

Građanski rat riječi

baja — Thu, 24 Mar 2022 12:13:52 +0000

Književnost i povijest. Knjiga Nenada Ivića Građanski rat riječi. Književnost i povijest bavi se složenim problemom odnosa literarnosti i izvještavanja o prošlosti. Polazište je knjige u suvremenom problemu literarnosti historiografskog teksta, gdje Ivić kritički sagledava trendove u pisanju o prošlosti, od težnji historiografa za povratkom stvarnosti događaja mimo zamki jezičnog i literarnog relativizma, do nastojanja da se prošlost izrazi u mediju književnosti (dokumentarna književnost, svjedočanstva, faction). Uzrok tim tendencijama Ivić prvenstveno smatra prodor globalnog neoliberalnog režima u područje književne produkcije i akademije koji nastoji uniformirati kulturne i znanstvene proizvode i izbrisati regionalne razlike, što se najjasnije očituje u uzdizanju engleskoga kao lingue france, e da bi se takve proizvode lakše moglo monetarizirati. Nasuprot takvim univerzalizacijskim tendencijama, za koje Ivić smatra da zapravo zatiru istinsku kritičku i transgresivnu zadaću znanosti i književnosti, Ivić se zalaže za ponovno suočavanje s ulogom pisma i prakse pisanja pri izgradnji subjektivnosti, za preispitivanje granica koje su nam zadane jezičnom i kulturnom tradicijom prilikom (pre)ispisivanja naše osobne i društvene povijesti, za povijest i književnost čija je zadaća testirati što smo mi sami.

Povijest privatnog života 3

baja — Thu, 24 Mar 2022 12:13:49 +0000

Ostali autori: Georges Duby Opis: U ovom svesku Povijest privatnog života skupina francuskih povjesničara pod vodstvom Rogera Chartiera vodi nas kroz preobrazbe koje pogađaju privatni život na Zapadu u osvit modernog doba. Čitavo razdoblje u znaku je dva značajna povijesna procesa, uspona administrativne monarhije i Reformacije, koji prekrajaju stare odnose između podanika i vladara, svećenika i vjernika. Dok se politika sve više deprivatizira i koncentrira u kraljevskoj osobi („Kralj je progutao čovjeka.“), a religija stavlja sve veći naglasak na osobni odnos s Bogom nauštrb komunitarnog puta prema spasenju, individua nalazi prilike da se okrene prema sebi. Ona se susreće s novim zahtjevima pojavnosti – u društvu u kojemu je vanjština prije svega odraz nutrine – te potrebom za vlastitom intimom, koju prisvaja kroz nove prostore i vjerske i literarne prakse. U toj prijelaznoj fazi od rodovskih struktura srednjovjekovlja do devetnaestostoljetne stroge podjele između privatnog i javnog svjedočimo nestanku starih običaja i nastanku kulturnih obrazaca koji će ostati temeljni do današnjih dana, a čiji je temeljni izraz moderna obitelj. U ovom svesku Povijest privatnog života skupina francuskih povjesničara pod vodstvom Rogera Chartiera vodi nas kroz preobrazbe koje pogađaju privatni život na Zapadu u osvit modernog doba. Čitavo razdoblje u znaku je dva značajna povijesna procesa, uspona administrativne monarhije i Reformacije, koji prekrajaju stare odnose između podanika i vladara, svećenika i vjernika. Dok se politika sve više deprivatizira i koncentrira u kraljevskoj osobi („Kralj je progutao čovjeka.“), a religija stavlja sve veći naglasak na osobni odnos s Bogom nauštrb komunitarnog puta prema spasenju, individua nalazi prilike da se okrene prema sebi. Ona se susreće s novim zahtjevima pojavnosti – u društvu u kojemu je vanjština prije svega odraz nutrine – te potrebom za vlastitom intimom, koju prisvaja kroz nove prostore i vjerske i literarne prakse. U toj prijelaznoj fazi od rodovskih struktura srednjovjekovlja do devetnaestostoljetne stroge podjele između privatnog i javnog svjedočimo nestanku starih običaja i nastanku kulturnih obrazaca koji će ostati temeljni do današnjih dana, a čiji je temeljni izraz moderna obitelj.

Popis stanovitih gubitaka

Fri, 16 Jul 2021 00:02:30 +0000

Popis stanovitih gubitaka nagrađivane njemačke autorice Judith Schalansky zbirka je dvanaest priča o izgubljenim stvarima. Bilo da se radi o tihooceanskom otoku, izumrloj vrsti tigra, gospodskoj vili ili Sapfinim stihovima, autorica zamišlja posljednje trenutke tih bića dovodeći ih u svezu s likovima čija su nastojanja usmjerena tomu da ih spase od zaborava. Na taj način ona se poigrava sjećanjem, tragom i prisutnosti: u njezinim se pričama ono materijalno nestalo sukobljava s njegovim ponovnim pronalaskom u pismu, a minula bića bivaju ponovno oživljena u fenomenološkom činu prisjećanja i zamišljanja. Balansirajući na granici činjenice i fikcije, autorica nas pomoću raznolikih pripovjednih stilova nagoni da u jednakoj mjeri promišljamo kako o gubitku tako i o pronalasku, nestanku i nastanku, sjećanju i zaboravu. Judith Schalansky, rođena 1980. u Greifswaldu, njemačka je spisateljica, urednica i grafička dizajnerica. Njezine knjige, među kojima su uspješna zbirka eseja Atlas udaljenih otoka: pedeset otoka na kojima nikada nisam bila, i nikada ni neću te roman Žirafin vrat, prevedeni su na više od dvadeset jezika i višestruko nagrađivani. Knjiga Popis stanovitih gubitaka šesta je knjiga Judith Schalansky. Dosad je prevedena na nekoliko svjetskih jezika. U Njemačkoj je u dvije godine otkad je objavljena doživjela četiri ponovljena izdanja, a autorica je za nju 2019. godine dobila nagradu Wilhelm Raabe. 2019. godine primljena je u Njemačku akademiju za jezik i pjesništvo. Axel Honneth njemački je filozof i profesor na Sveučilištu u Frankfurtu i Sveučilištu Columbia. Također je bivši ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Frankfurtu. Pripadnik je takozvane Frankfurtske škole kritičke teorije. U svojem se radu prvenstveno bavi teorijom demokracije i teorijskim načelima kritičke teorije.

Priznanje – Europska povijest jedne ideje

baja — Fri, 16 Jul 2021 00:02:28 +0000

U knjizi Priznanje: europska povijest jedne ideje Axel Honneth istražuje razvoj jednoga od ključnih pojmova moderne političke filozofije u različitim europskim misaonim tradicijama i utjecaj njihove društvene situacije na razlike u njegovu shvaćanju. Značajni su europski mislioci pod općenitom idejom priznanja (Anerkennung, reconnaissance, recognition) kao uvažavanja drugih pojedinaca promišljali uvjete postojanja političke zajednice, ali ispod te općenite odredbe kriju se radikalno drugačija shvaćanja ljudske prirode. Polazeći od ključnih autora francuske (Montaigne, La Rochefoucauld, Rousseau), engleske (Hobbes, Hume, Smith, Mill) i njemačke (Kant, Fichte, Hegel) političke misli Honneth kroz tri poglavlja pokazuje kako temeljna razmimoilaženja tih tradicija u bitnome određuju i suvremene mislioce tih kulturnih krugova i na taj način doprinosi sagledavanju povijesnih izvora i mogućnosti europske političke situacije danas. Axel Honneth njemački je filozof i profesor na Sveučilištu u Frankfurtu i Sveučilištu Columbia. Također je bivši ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Frankfurtu. Pripadnik je takozvane Frankfurtske škole kritičke teorije. U svojem se radu prvenstveno bavi teorijom demokracije i teorijskim načelima kritičke teorije.

Stres i sloboda

baja — Fri, 16 Jul 2021 00:02:25 +0000

Stres i sloboda tiskano je izdanje predavanja koje je Peter Sloterdijk održao na poziv zaklade Friedrich Naumann, a u kojemu kroz čitanje odabranih autora Sloterdijk ukazuje na vezu između društvenih odnosa i promišljanja slobode. Točnije, Sloterdijk tvrdi kako filozofska misao o slobodi, ako se pod time uzme aristotelovsko određenje mišljenja kao čuđenja zašto nešto jest, nastaje u situaciji u kojoj poremećaji u društvenim odnosima pojedinca u njemu bude osjećaj stresa. Tu začudnu i pomalo anakronu tezu Sloterdijk dalje razlaže prvo na primjeru pripovijesti iz Tita Livija o zločinu koji toliko potresa Rimljane da se odlučuju razračunati s tiranijom, a zatim na autobiografskoj crtici J.-J. Rousseaua u kojoj potonji opisuje osjećaj slobode koji doživljava jednom prilikom kada se prepušta uživanju u prirodi. Pritom autorova čitanja neprestance uokviruje suvremena problematika sve automatiziranijeg i kontroliranijeg društva s kojom se Sloterdijk hvata u koštac vraćajući se izvornoj filozofskoj gesti mišljenja.

Psihe – Kult duša i vjera u besmrtnost u Grka

baja — Fri, 16 Jul 2021 00:02:23 +0000

Psihe: kult duša i vjera u besmrtnost u Grka jedan je od klasika kulturne i religijske povijesti. U njemu Erwin Rohde na temelju obimne građe i filološkom minucioznošću iznosi razvoj grčkih vjerovanja o duši i besmrtnosti od homerskoga doba do kasne antike, ukazujući na složenu dinamiku između lokalnih vjerovanja i općehelenskih književnih i religijskih institucija, između helenstva i stranih utjecaja, kao i na idiosinkratičnosti pojedinih kanonskih pisaca. Pritom Rohde uspijeva pokazati što čini specifičnost grčke kulture u tom pogledu, ne zapadajući u teleologiju povijesnoga napretka i anakronu kristijanizaciju grčkih nazora. Stoga je ova je knjiga iscrpnošću svoje građe i odmjerenošću istraživanja dan-danas vrijedan doprinos proučavanju grčke kulture. Erwin Rohde (1845 – 1898) utjecajni je njemački klasični filolog. Predavao je na sveučilištima u Tartuu, Jeni, Tübingenu i Heidelbergu. Uz Psihe, njegovo je najznačajnije djelo Grčki roman i njegove preteče.