Leykam International – Knjiga.hr

Volovska glad

Thu, 07 May 2026 18:43:35 +0000

Pred izlogom slastičarnice mlada žena upoznaje stariju gospođu koja joj ponudi da podijele kuglof. Prihvaća taj prijedlog, ni sama ne znajući zašto. Starija gospođa, frizurom i odjećom nalik carici Sisi, živi sa sluškinjom Idom u stanu punom skurilnih predmeta iz nekih prošlih vremena. Ona nastavlja pozivati mladu ženu na druženja i gozbe, njihovi naizgled bezazleni posjeti muzejima pokazuju se kao minuciozno planirani pljačkaški pohodi na kojima priskrbljuju nove eksponate, poput caričine šprice za kokain. Kada se to pokaže potrebnim, gospođe ne prezaju ni od upotrebe eksploziva. Mlada žena već je odavno postala suučesnica u zločinu, i već je odavno ponovno opsjeda i ovisnost o jelu, „volovska glad“, za koju je vjerovala da ju je prevladala. Linda Stift romanom Volovska glad čitatelja vodi iza krhke fasade svakodnevnog života, tamo gdje je ludilo uvijek sasvim blizu.

Očevi i sinovi : Privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća

Thu, 07 May 2026 18:41:09 +0000

Ova knjiga je sintetički prikaz djelatnosti i svakodnevnog života dviju generacija elitnih zagrebačkih privrednika: očevi pripadaju prvom naraštaju modernog privrednog građanstva, a sinovi su djelatni na prijelomu iz 19. u 20. stoljeće. Autorica ističe heterogenost strukture privredne elite, osvrćući se pritom i na konfesionalnu i etničku pripadnost, te prikazuje njen odnos prema dva ključna procesa 19. stoljeća: modernizaciji i nacionalnom pitanju. S tim u vezi detaljno se obrađuju aktivnosti privrednika u ekonomskoj, političkoj i kulturnoj sferi. Tako se u poglavlju «Doba rada i mozganja» posebice osvrće na osnutak novčanih zavoda i industrijskih pogona, sudjelovanje na gospodarskim izložbama, razvoj prometa, trgovine i poduzetništva, te na stavove privrednika o ekonomskoj liberalizaciji. Politički angažman privredne elite prikazan je na visokoj razini Banskih konferencija i Hrvatskog sabora, ali i na lokalnoj razini u zastupstvu grada, za što je znatan dio privrednika bio zainteresiran, sudjelujući u procesu pretvaranja Zagreba u moderno urbano, administrativno ali i nacionalno središte. Treći bitni segment posvećen je kulturi i prosvjeti, pa autorica detaljno obrađuje sudjelovanje privrednika u utemeljenju i radu kulturnih udruga i institucija, te njihove napore na poboljšanju stručnog i općeg obrazovanja. S obzirom da je dio najuspješnijih privrednika posao nastojao prepustiti sinovima, zasebno poglavlje posvećeno je nastajanju «privrednih dinastija» poput porodica Alexander, Crnadak, Hatz, Pongratz, Prister i drugih. Stasanje modernog građanskog društva promijenilo je društveni položaj žena a ekonomska modernizacija donijela je i njihovo izraženije sudjelovanje u poslovnom sektoru, pa se autorica bavi i tom problematikom, prikazujući djelatnost žena privrednica i položaj žena u obiteljima privrednika. Naposljetku, u vrlo opsežnom poglavlju autorica je nastojala obraditi svakodnevicu privredne elite, kako u radnom tako i u privatnom okruženju. Čitatelju je ponudila uvid u nastanak moderne poslovne kulture, u obiteljski život, provođenje slobodnog vremena, položaj djece i adolescenata, vizualnu prezentaciju na portretima i fotografijama te kulturu smrti (odnos prema smrti, način ukopa, nadgrobni spomenici).

Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku

Fri, 01 May 2026 18:25:30 +0000

Hrvatska historiografija posljednjih trideset godina nije uspjela napraviti sintezu hrvatske povijesti, a nakladnička kuća Leykam International to nastoji ispraviti. Projektom niza knjiga o povijesti Hrvatske planira se da u zasebnim izdanjima budu obuhvaćene po jedna regija ili povijesni prostor. Knjiga Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku prvi je svezak iz šire cjeline Hrvatska povijest u ranome novom vijeku, a posvećena je povijesti civilne ili banske Hrvatske. *** Hrvatska povijest u drugoj polovici 15. st., na izmaku srednjovjekovlja, obilježena je rastućom osmanlijskom opasnošću i pluralizmom vlasti na hrvatskome povijesnom području. Ne samo što je Venecija osvojila najveći dio obale i otoka od Istre do Korčule (posljednji je pod vlast duždeva 1480. potpao Krk) nego su i hrvatske zemlje pod ugarsko-hrvatskim kraljevima bile podijeljene na Kraljevstvo Dalmacije i Hrvatske i regnum Slavoniju, a na krajnjem jugu Dubrovačka Republika nastavila je graditi samostalnost, kolebajući se između vladara u Budimu i Carigradu. Središnji dijelovi Istre bili su u rukama Habsburgovaca, kao i grad Rijeka, a istočni dio savsko-dravskoga međurječja bio je izravno podređen ugarskoj kruni. Dva sabora i dva bana (hrvatski i slavonski) morali su, među ostalim, posvećivati sve veću pozornost obrani od Osmanlija.

Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku

Fri, 01 May 2026 18:25:25 +0000

Ostali autori: Miroslav Bertoša U drugoj polovici 13. stoljeća Splićaninu Tomi Arhiđakonu maritimno se područje od kvarnerskog otočja do albanskih planina, politički razmrvljeno dominacijom ugarsko-hrvatskih kraljeva i Venecije, još uvijek činilo prirodnom, dalmatinskom cjelinom. U djelu Historia Salonitana piše: Nunc uero Dalmatia est regio maritima, incipiens ab Epyro (…) et protenditur usque ad sinum Quarnarium (…). Stoljeće nakon Tome Arhidakona, Zadarski je mir godine 1358. potvrdio teritorijalnu i političku cjelinu dalmatinskog prostora u korist ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca (1342. – 1382.) koji je navedeno područje „od polovice Kvarnera do međaša grada Drača ponovno ujedinio u državno-političku zajednicu Regnum Dalmatiae et Croatiae. Dugotrajna dinastička borba između anžuvinskih pretendenata i njihovih pristaša u Ugarskoj i Hrvatskoj otvorena nakon Ludovikove smrti godine 1382. završena je kupoprodajnim ugovorom kojim je Ludovik Napuljski 9. srpnja 1409. godine Veneciji prodao Zadar s kotarom, Pag, Novigrad i Vranu i sva prava na Dalmaciju. U nastavku svoje istočnojadranske kampanje Venecija se koncentrirala na širenje uzduž schiavonskog navigacijskog arhipelaga, koje je za neposredan cilj imalo eliminaciju starih gusarskih pročelja: Kvarnera, Omiša, Makarskog primorja i okolice bokokotorskog zaljeva. Zauzimanjem Krka godine 1480. Venecija je zaokružila Dalmaciju u neprekinutu upravno-političku cjelinu u čijem su se sastavu našle otočke i kopnene dalmatinske komune od Krka do Korčule. Mletačko osvajanje Kotora, Skadra, Ulcinja i Bara početkom 15. stoljeća omogućilo je održavanje naziva Dalmacije južno od Dubrovnika u skladu s bizantskom tradicijom gornje Dalmacije. Nakon što je Venecija godine 1479. izgubila Skadar, a tijekom 16. stoljeća i Ulcinj i Bar, preostalo područje od Boke do Budve počelo se službeno nazivati Mletačkom Albanijom premda je kotorski izvanredni providur koji je njome upravljao i dalje ostao podčinjen Zadru. (…) Tijekom 15. stoljeća Venecija se još nesmetano razmetala Jadranom zahtijevajući kontrolu nad njime i proizvodima njegove istočne obale. Osmanska osvajanja u 16. stoljeću zaustavila su gospodarski i politički razvoj Dalmacije i njezine gradove pretvorila u provincijske utvrde s pogodnim sidrištima za Levant i reprezentativnim ostvarenjima mletačke fortifikacijske arhitekture. Sve one prikupljene i usredotočene snage dalmatinske komune koje su na izmaku srednjovjekovlja počele stvaralački isijavati u velikom kulturnom i gospodarskom razvoju, osmansko je nadiranje i mletački protuodgovor potisnulo u „produženo srednjovjekovlje. Tek je osmansko slabljenje tijekom 17. stoljeća postavilo zahtjev za ponovnim ujedinjavanjem obale i kontinenta. Mletačkim osvajanjima tijekom Morejskog (1684. – 1699.) i Malog (1714. – 1718.) rata dalmatinski se granični prostor proširio u dubinu. Usprkos izlasku u prostor do lanca dinarskih planina, klasična Ovidijeva definicija dalmatinske geografije subdita montane brachia Dalmatia („ispod dalmatinskih planina zaljeva niz) obilježila je dalmatinsku povijest ranoga novog vijeka i težište mletačke akcije na Jadranu. ( iz uvodnog teksta Josipa Vrandečića )

Hrvatsko-slavonska vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga carstva u ranome novome vijeku

Fri, 01 May 2026 18:25:20 +0000

Ostali autori: Nenad Moačanin Željko Holjevac, Nenad Moačanin: Hrvatsko-slavonska vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga carstva u ranome novome vijeku Tri knjige pod zajedničkim naslovom Hrvatska povijest u ranome novom vijeku dio su serije Hrvatska povijest koju uređuje Neven Budak, profesor hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zamišljeno je da preostale knjige ove prve sinteze hrvatske povijesti budu objavljene do 2011., kada će se pojaviti svezak posvećen najnovijoj povijesti, odnosno razdoblju Republike Hrvatske. Hrvatska povijest ranoga novog vijeka posljednji je put sustavno obrađena prije pedeset godina, pa ovo izdanje popunjava veliku prazninu u hrvatskoj historiografiji. Sve tri knjige popraćene su pregledima literature vezanima uz pojedina poglavlja, te povijesnim zemljovidima što ih je izradio Ivan Jurković (Sveučilište u Puli). Sve tri knjige dostupne su u tvrdom i mekom uvezu, kao što će biti slučaj i s ostalima u seriji. Serija Hrvatska povijest bit će popraćena posebnim nizovima, a prvi će od njih biti Monografije iz hrvatske povijesti. Knjiga Hrvatska i Slavonija autora Nevena Budaka posvećena je povijesti civilne ili banske Hrvatske, ali u uvodu daje pregled povijesti čitavog razdoblje od kraja 15. do početka 19. stoljeća za cjelokupno područje povijesnih hrvatskih zemalja. U nekoliko cjelina autor obrađuje prostor, institucije, društvene i ekonomske strukture i kulturu. Knjiga završava poglavljem o protonacionalnim integracijama. Željko Holjevac (Sveučilište u Zagrebu) i Nenad Moačanin (Sveučilište u Zagrebu) obradili su u knjizi Hrvatsko-slavonska vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku kontinentalni dio hrvatskih zemalja koje su se našla s obje strane granice dviju velikih carstava: Habsburškog i Osmanskog. Društvena i gospodarska povijest nadopunjene su poglavljima o etnokonfesionalnim prilikama i kulturi krajiškog društva, te o utjecajima islamskog svijeta na pretvorbu onih hrvatskih zemalja koje su se našle pod vlašću sultana. Dalmacija, Dubrovnik i Istra naslov je knjige koju su napisali Josip Vrandečić (Sveučilište u Splitu) i Miroslav Bertoša (Sveučilište u Puli). Josip Vrandečić obradio je Dalmaciju i Dubrovnik, uključivši i kratko poglavlje o Boki, dok je Miroslav Bertoša autor pglavlja o Istri. Oba su autora posvetila veliku pažnju ratovima i njihovom utjecaju na društvo, gospodarstvo i kulturu, a obojica se bave i demogarfskim aspektima prošlosti hrvatskog priobalja.

Uvod u klasicizam

Fri, 11 Jul 2025 18:33:27 +0000

Klasicizam je u povijesti književnosti moguće odrediti kao književni stil i književno razdoblje. Stoga je pristup temi usmjeren na proučavanje temeljnih odlika književnih tekstova kanonskih autora klasicizma, a s druge strane na njegove vremensko rasprostiranje u pojedinim nacionalnim književnostima od XVII. do početka XIX. stoljeća. Od početaka klasicističkih opredjeljenja u francuskoj književnosti XVII. stoljeća do vrhunskih predstavnika u XVII. i XVIII. stoljeću, pregled omogućuje uvid u teoriju klasicizma i književne primjere, kao i u opuse onih književnika koji su poetiku klasicizma prihvatili samo djelomice. Nakon analize francuske književnosti kao “kolijevke” klasicističke poetike, udžbenik prikazuje njegovo širenje u englesku, njemačku, talijansku i pojedine slavenske književnosti, s posebnim poglavljem o komparativnom uvidu utjecaja klasicističke poetike na hrvatsku književnost od XVII. do XIX. stoljeća. Pojedina poglavlja bit će posvećena glavnim predstavnicima klasicizma, od Corneillea, Molierea, Racinea, Pascala, La Rochefoucaulda, La Fontainea i Mme de La Fayette, preko Popea, Johnsona i Drydena, Parinija, Alfierija i Foscola, Gottscheda, Goethea, Schillera i Krylova do Frankopana, Relkovića, Katančića i dubrovačkih latinista.

Dvotjedni date

Sat, 10 May 2025 17:57:08 +0000

Pisac, prevoditelj, dramaturg i novinar René Freund (rođen je 1967. godine u Beču) u romanu Dvostruki date prokušanim humorom pripovijeda o jednoj vezi u doba koronavirusa. Corinna i David ugovorili su date preko Tindera. Njih se dvoje iz čiste dosade, a i zbog pandemije, odluče na spoj u njegovu stanu. Ona je konobarica koja je zbog zabrane rada ugostiteljskih objekata ostala bez posla. Osim toga, Corinna je neuredna, pije, puši i pretrpava se brzom hranom. David pak uredno živi, mlađi je od nje, profesor je glazbe, sportaš i vegan. Jasno da nisu suđeni jedno drugomu. Nakon jedne noći koju provedu zajedno i koje se Corinna više i ne sjeća zbog boce votke, vina i džointa, oboje su sretni što se više nikada ne moraju vidjeti. Ipak, kada se ispostavi da je dostavljač koji im je te večeri donio pizzu bio zaražen koronavirusom, oboje moraju u karantenu. Dva tjedna neće provesti usamljeni, nego udvoje…

Uvod u dječju književnost

Thu, 20 Mar 2025 18:59:04 +0000

Uvod u dječju književnost iz dvostruke, književnopovijesne i književnoteorijske perspektive, a s naglaskom na hrvatskom kontekstu predstavlja ključna mjesta konstituiranja dječje književnosti. Nakon prvog poglavlja u kojem se problematizira pojam dječje književnosti, slijedi poglavlje u kojem se opisuju ključni institucionalni mehanizmi njezine produkcije, distribucije i valorizacije: nakladnici, knjižnice, nagradne knjige, lektira, cenzura i dr. Zatim slijedi poglavlje posvećeno statusu autora i čitatelja dječje književnosti te poglavlje o statusu žanra u dječjoj književnosti. U sljedeća tri poglavlja predstavljaju se povijesne i poetičke značajke slikovnice, romana, bajke i fantastične priče te dječjeg pjesništva. Posebno je poglavlje posvećeno u dječjoj književnosti istaknutom fenomenu književne animalistike, dok se u završnom predstavljaju konture dječjoj književnosti srodne, ali vjerujemo u odnosu na nju i odjelite, adolescentske književnosti. Radi se o studiji koja se temelji na višegodišnjem istraživačkom i nastavnom iskustvu obiju autorica, a koja uz nove podatke i uvide iz područja povijesti dječje književnosti, kao i kroz nastojanje na problemskoj sintezi, teži ponuditi okvir za razumijevanje dječje književnosti kao kompleksnog kulturnog, umjetničkog i društvenog fenomena.

Doba presvlačenja

Sat, 01 Feb 2025 13:27:04 +0000

Roman bavi se rijetko tematiziranim aspektima hrvatske prošlosti. U središtu zbivanja je glavni ženski lik Ana Sadak, koja 1945. bježi pred partizanima u austrijski Altaussee. Opisuje se njezin bijeg duž zelene granice, kao i prethodni slojevi zbivanja koji su doveli do bijega i borbe za preživljavanje. Ona je bila njegovateljica u ustaškom dječjem logoru, gdje se altruistički brinula za male zarobljenike, ne sluteći njihovu sudbinu. Time se prikazuje sudbina pojedinca zarobljenoga u povijesnim zbivanjima te se opisuje tzv. „štakorski put“ fašističke emigracije. Roman svakako otvara važne teme suočavanja s austrijskom i hrvatskom prošlošću. Autor je svoj roman nazvao Doba presvlačenja, na njemačkome Die Zeit der Häutung, a potonja je imenica usko povezana s kožom (die Haut). Doista, taj nam se roman uvlači pod kožu. Boli nas dok pratimo što se događalo i kako se sve odvijalo. Autoru je najvažnija naša sposobnost predočavanja i zamišljanja. Jedino što još možemo učiniti za one najmanje među žrtvama jest da ne zaboravimo njihove patnje. (…) Hans Höller, Sveučilište Salzburg

Ruža Meštrović i Ivan Meštrović. Pisma umjetnice i umjetnika (1903. – 1942.)

Fri, 21 Jun 2024 06:53:43 +0000

Pogled u svijet Ruže i Ivana Meštrovića, zaručnice i zaručnika, supruge i supruga, prijateljice i prijatelja, otvaraju i danas, nakon 120 godina, odnosno 81 godine, žive riječi iz pisama, dopisnica, razglednica i brzojava, što su ih slali iz Zagreba, Rijeke, Splita, Dubrovnika, Beča, Praga, Lányja, Rima, Cannesa, Pariza, Ženeve, Lausanne, Leysina, Gstaada, Londona, New Yorka, Chicaga, Buenos Airesa i Barcelone. Prepiska te poruke, fotografije i dokumenti, čuvani u privatnoj arhivi obitelji Kaštelančić, od iznimne su važnosti za cjelovitiji pristup odnosu Ruže i Ivana Meštrovića, svjedok su vremena u kojem su nastali i donose dosad nepoznate činjenice o njihovu umjetničkom radu. Napomena: podcrtavano olovkom.