Konzor – Knjiga.hr

Hodočasnici, pjesnici, hvastavci

Sat, 09 May 2026 21:34:47 +0000

Iza neobičnog a razložnog naslova krije se nekoliko znanstvenih studija o talijansko-hrvatskim kulturnim i jezičnim dodirima. Knjigu otvara vrlo opsežan prilog o hodočasnicima (koji su se upućivali u Svetu zemlju) po Jadranu u XV. i XVI. stoljeću, iz kojeg se prepoznaje i kulturno nasljeđe toga vremena (narativno i deskriptivno izloženo), a koji obiluje i mnogim praktičnim znanjima. U knjizi su studije o Marulićui njegovu svestranom opusu. Napose je tu srudija o Dabu Bobaljeviću i njegovim poznatim talijanskim prijevodima, Albertu Fortisu na Cresu, Nikoli Tomaseu, petrarkizmu u sadržaju jednog starog zadarskog rukopisa (I. a.44) te talijanskom i hrvatskom jeziku na istočnoj obali Jadrana.

Različite ljubavi

Wed, 29 Apr 2026 18:17:01 +0000

Izabrane pjesme. Jozefina (Krajnović) Dautbegović rodjena 1948. godine u Šušnjarima (Derventa). Nakon završenog studija, pa sve do početka rata 1992. godine živjela i stvarala u Doboju. U Zagreb dolazi 1992 godine. Po dolasku u Hrvatsku aktivno se uključuje u književni život i suradjuje u brojnim književnim časopisima i novinama:Republika, Forum, Most, Europski glasnik, Mogučnosti, Nova Istra, Večernji list, Vijenac, Zarez, Književna republika, Sarajevske bilježnice i dr., te na Hrvatskom radiju i televiziji.Pisala je poeziju i prozu. Nagradjivana je za poeziju, a nekoliko puta za redom nominirana je za nagradu Tin Ujevic, za najbolju knjigu poezije. Dobitnica je dviju nagrada Večernjeg lista:1995. za kratku priču i Ranko Marinkovic, 2001. godine. Pjesme su joj do sada prevodjene na engleski, francuski, njemacki, poljski, švedski, makedonski, slovenski i talijanski jezik.” Kritika je, u Hrvatskoj, Jozefinu Dautbegovic prihvatila kao hrvatsku pjesničku zvijezdu, kao novu Vesnu Parun, i koja je njenu izbjegličku sudbinu i njen progon doživjela (u svoj apsurdnosti) – kao najveći dobitak za hrvatsku poeziju i književnost!

Frankenstein ili Moderni Prometej

Wed, 15 Apr 2026 18:21:48 +0000

Roman Frankenstein ili Moderni Prometej autorice Mary Shelley jedno je od najpoznatijih djela romantizma i rane znanstvene fantastike. Djelo prati mladog znanstvenika Victora Frankensteina koji, vođen ambicijom i željom za znanjem, stvara živo biće od neživih dijelova. No, suočen s posljedicama vlastitog eksperimenta, odbacuje svoje stvorenje, što dovodi do niza tragičnih događaja. Roman istražuje teme odgovornosti znanstvenika, granica ljudskog znanja, usamljenosti i potrebe za prihvaćanjem. Struktura je epistolarna (pisana u obliku pisama i ispovijesti), što omogućuje višestruke perspektive – Frankensteina, njegova stvorenja i drugih likova. Djelo postavlja duboka filozofska pitanja o odnosu čovjeka i stvaranja, zbog čega i danas ostaje iznimno aktualno. Prevela Nada Šoljan.

Pismo, glava, zid

Tue, 14 Apr 2026 18:42:52 +0000

Dolazak Andrije Kala u selo Pojezerje, smješteno uz polje i bezimenu rječicu, koju su mještani zbog poniranja nazvali Skrivačica, u početku, medu žiteljima, nije potaknuo ni u koga osobitu znatiželju. Došao je negdje u proljeće. Za došljaka nitko nije imao vremena. U vrijeme kad otpočinju pripreme za poljodjelske radove u vinogradima i polju, malo tko, osim djece i usidjelica, mari za rijetke prolaznike i strance. Seljaci su, nakon duge i zamorne zime, jedva dočekali vedre i tople dane. Voda iz naplavljena polja se povukla i za sobom ostavila neugodan vonj vlage, ali su za dva tjedna procvjetali bagremi, izbili jaglaci i pojavili se žuti leptiri medu tratinčicama, a dalo se čuti i prvo zujanje pčela i od ranog jutra pjev ptica. Kloniti se stranca, ma koliko nepoznati posjetitelj raspiruje žar znatiželje, oduvijek je bio obrambeni štit i nevoljnim vremenom usađeni mehanizam zaštite. Dvanaest godina je od velikog rata koji je obuhvatio skoro cijeli svijet, i svatko je, na svoj način, pokušavao pobjeći od nanijeta bola. Tih poratnih godina kroz selo su prošli neobični i zagonetni ljudi, i seljaci su ih, potiho, sve odreda ismijali kao pustolove, zgubidane i ratne dezertere. Neki od njih tragali su za rijetkim kukcima, neki za endemskim biljem, a neki, kao gospodin Eork, polulud i iscrpljen od ljubavi, tražio je odbjeglu ženu.

Knjiga nemira : sastavio Bernardo Soares pomoćni knjigovođa u gradu Lisabonu

Tue, 14 Apr 2026 18:40:55 +0000

Jedno od najintrigantnijih djela moderne europske književnosti, ova knjiga fragmentarna je zbirka zapisa, misli i introspektivnih razmatranja koje potpisuje Bernardo Soares, jedan od heteronima Fernanda Pessoe. Kroz dnevničke bilješke pomoćnog knjigovođe iz Lisabona otvara se meditativan, melankoličan i duboko introspektivan svijet u kojem se promišljaju samoća, identitet, snovi, dosada, smisao postojanja i tjeskoba modernog čovjeka. Pessoa, jedan od najvažnijih portugalskih pisaca 20. stoljeća, poznat je po stvaranju heteronima – izmišljenih autora s vlastitim stilom i biografijom – a ovo je njegovo najpoznatije prozno djelo. Knjiga će posebno privući čitatelje koji vole filozofsku prozu, atmosferu unutarnjeg monologa i tekstove koji se čitaju polako, u tišini, kao intimni razgovor sa samim sobom.

Knjiga nemira : veliki ulomci

Tue, 14 Apr 2026 18:40:44 +0000

Ovo je jedno od najneobičnijih i najutjecajnijih djela europske moderne – fragmentarni dnevnik introspekcije, melankolije i lucidnih promišljanja o smislu postojanja. U središtu je introspektivni pripovjedač, tihi činovnik iz Lisabona, koji kroz niz zapisa razotkriva svoje snove, tjeskobe, osjećaj otuđenosti i nemira pred svakodnevicom. Djelo nema klasičnu fabulu, već se sastoji od misaonih ulomaka koji se kreću između poezije i proze, filozofije i intimne ispovijedi. Fernando Pessoa, jedan od najvažnijih portugalskih pisaca 20. stoljeća, poznat po svojim heteronimima i složenim književnim identitetima, ovdje donosi tekst koji je objavljen posthumno i ostao trajni klasik modernističke literature. Knjiga će posebno privući čitatelje sklone introspekciji, egzistencijalnim pitanjima i lirskom, meditativnom stilu.

Sfere

Sun, 12 Apr 2026 18:18:28 +0000

Zbirka Sfere, objavljena u izdanju Konzor, okuplja pjesme koje istražuju različite “sfere” ljudskog iskustva – od osobnih i emocionalnih do univerzalnih i filozofskih. Kroz motiviku prostora, krugova i granica, autor gradi slojevitu sliku stvarnosti i identiteta. Zbirka se ističe meditativnim tonom i poziva čitatelja na usporeno, promišljeno čitanje te vlastitu interpretaciju značenja.

Herostrat i potraga za besmrtnošću

Thu, 02 Apr 2026 18:06:55 +0000

Herostrat, još jedno Pessoino »skicirano« prozno djelo, izvorno je napisano na engleskom, vjerojatno između 1929. i 1934., a prvi put objavljeno 1968. godine u prijevodu na portugalski Jorgea Rose, u izdanju Atice, kao dio knjige pod naslovom Pa-ginas de Estetica e de Teoria e Critica Literarias (Stranice o estetici, književnoj teoriji i kritici), koju su uredili Georg Rudolf Lind i Jacinto do Prado Coelho. Izdanje Assiria & Alvima, koje je poslužilo kao predložak za ovaj hrvatski prijevod, donosi tekst Herostrata s novim, neobjavljenim fragmentima u obje verzije – na engleskom i na portugalskom, u prijevodu Manuele Roche, a urednik je Richard Zenith. Knjiga donosi nepotpune posmortne spise kontroverznog Portugalca, što će se posebno dojmiti u ovim spisima raspoređenima u tri dijela: Herostrat i Prolaznost te Uzaludnost kritike. Pjesnik, koji je ovo djelo napisao na engleskom jeziku, dijagnosticira pojam slave, odnosno besmrtnosti u umjetnosti a i općenito. Zahvativši u tom smislu uglavnom književnost, otvara velike primjere u tri kapitalne umjetničke karakteristike: genijalnost, talent i oštroumnost. Prije nego prijeđe na kritiku istih osobina u velikih književnih genija, razložit će i spomenute pojmove. Pessoa zadire u bit određenih umjetničkih ostvarenja, pokazuje svoje stavove o umjetnosti, radikalnog stava o već prihvaćenim vrijednostima određenih umjetničkih ostvarenja. Tako se vidi kako i moćne povijesne ličnosti zaslugom umjetničkih tvorevina stječu besmrtnost. Usto se usredotočuje na sam pojam i provedbu određenih književnih rodova i žanrova u iznad svega neizbježivoj valorizaciji. Knjiga je prije svega zanimljivo, ako ne i izazovno esejističko i filozofsko štivo, koje spisatelj (estetičar, filozof) nije za života doradio. (KGZ – katalog)

Sam čovjek

Mon, 02 Feb 2026 19:11:37 +0000

Naslovnica : Svjetlan Junaković.

Metastaze

Thu, 18 Dec 2025 17:31:33 +0000

Grafički vrlo zanimljiva knjiga koja je izazvala interes kod publike zbog autentičnih, surovih opisa, ali i zbog autorovog nepoznatog identiteta skrivenog iza imena Alen Bović. Vjerodostojan prikaz zagrebačkog kvarta i mladih ljudi s margine društva, koje je zahvatio rat u njihovim dvadesetim, a koji se sad gube u drogi, alkoholu, agresiji, nogometnom navijanju, uličnom nasilju. Uvjerljivim, živim dijalozima, sočnim, zagrebačkim žargonom te brojnim fotografijama koje motivima i tematski prate tekst, knjiga predstavlja živo štivo koje mami svojom stvarnošću.