Jaspra – Knjiga.hr

Neponovljivi Dražan Jerković

Sat, 17 Jan 2026 13:46:31 +0000

Hrvatski testament

Tue, 25 Jan 2022 19:16:25 +0000

Iznenađujuće je koliko velik broj novinara (govorim, naravno, samo o onima koje sam osobno upoznao) intervju smatra jednom od lakših novinskih formi. Na prvi pogled – jer za onaj drugi većina novinara najčešće nema vremena – doista bi i moglo biti tako: malo pročačkaš po dokumentaciji prijepodne, malo se popodne raspitaš, nađeš dvije-tri recentne izjave svoga sugovornika, i eto ti materijala za najmanje deset večernjih pitanja. Ako prosječni odgovor na njih bude petnaestak redaka, evo učas, za nepuna tri ili četiri sata posla sveukupno, imaš petinu mjesečne norme ili pak honorar kojim ćeš platiti i plin i skoro cijeli telefonski račun za protekli mjesec, skupa s troškovima opomene pred isključenje… Sasvim usput govoreći – među takvim novinarima, kao uostalom i u cijeloj novinarskoj struci, velik je postotak žena; one, dakle, populacije koja je upravo na razgovoru, baš na kvaliteti komunikacije između dvoje ljudi, uspjela izgraditi cijeli jedan paralelni ravnopravni svijet s beskrajnim mnoštvom mitova, neporecivih istina i neoborivih alibija! No dobro, ostavimo se ženskih prava na raznoliko tumačenje zbilje i vratimo se novinskom intervjuu. Ako je točno da je reportaža kraljica novinskih formi, onda je intervju zacijelo njen vječiti prijestolonasljednik. Nešto poput neke malo zgodnije i malo autoritativnije varijante princa Charlesa, da budem precizniji… Iz predgovora Renata Baretića

Zagrebačke istine

Thu, 04 Jun 2020 00:08:45 +0000

Što povezuje kanotijere, pelice, đubote i zagrebački Autobusni kolodvor? I kakve sve to skupa ima veze s Bundekom, cirkusom Vargas i zmijom udav koja je od glave do repa dugačka 15 metara, a od repa do glave 20 metara? Kako to da je John Lee Hooker Zapruđanac i kakve veze imaju jedan neobičan burek, klupica, Karl Marx i Vjekoslav Majer sa svime time? Što povezuje Cvjetnjak s friškim kruhom, a mlijeko i jogurt sa Zvonimirovom ulicom? Jesu li kurve, makroi, džepari, šverceri ikako povezani s Klubom književnika na Jelačić placu, Klubom likovnih radnika na Starčevićevom trgu i Klubom filmskih radnika na Britancu? Kakve opet to ima veze s nogometom, Parizom i Zolinim J’accuse? Hoće li kućice sa cvijećem na Preradovićevu trgu 2178. godine lebdjeti iznad zemlje i vrtjeti se u smjeru kazaljki na satu, a Zagreb pomoći spasiti svemir? I na kraju, je li, ma gdje rođeni, ipak najljepše na 16. meridijanu? Sve to i puno, puno više drugoga otkrit će vam tridesetak autora u ovoj zbirci priča o Zagrebu i njegovim istinama.