Hrvatsko društvo pisaca – Knjiga.hr

Suvremeno hrvatsko pjesništvo u dva glasa : intervjui u POEZIJI 2005.-2020.

Fri, 12 Sep 2025 18:20:51 +0000

Priredio Ervin Jahić. z uvodne riječi priređivača: Ovakve knjige su rijetke a korisne, one daju novi pogled, otvaraju nove perspektive, produbljuju svoj predmet intenzitetom asocijacija, intuicija, (samo)refleksija. One su i autoslike i heteroslike. One nas svojom dijalogičnošću motiviraju da im se pristupi na kritičkosudionički način. Treba li uopće reći da nema dijaloga bez drugoga? Ovakve knjige su i alternativna povijest pjesništva ili barem povijest iznutra, „izgovorena sobom.“ U ovoj knjizi tematiziraju se ključni pojmovi pjesništva: pitanja njegove naravi, poetika, modusa, strategija, prijepora, ideja… sve što, bachelardovski shvaćeno, podrazumijeva blagodat iskustva pri izranjanju nečega novog, iznenadnog izrona pjesničkoga jezika na površinu. U trenucima kada je ozbiljan govor o hrvatskom pjesništvu povlastica nekoliko još neupokojenih, koji se protive neredu i nemoći opisa sustava pjesništva na hrvatskom jeziku, u trenucima kad se ofrlje i odoka procjenjuju pojedinačni ulozi, u vremenu klanovskih konstrukcija koje „preuređuju“ našu književnu stvarnost i ne mare za elementarnu aksiologiju, ovakve knjige otpor su unitarizaciji i obezličenosti pjesničkoga polja. Knjiga sadrži razgovore s Delimirom Rešickim, Zvonimirom Mrkonjićem, Miloradom Stojevićem, Milom Stojićem, Seadom Begovićem, Gordanom Benić, Ivanom Rogićem Nehajevim, Branimirom Bošnjakom, Cvjetkom Milanjom, Sonjom Manojlović, Brankom Malešom, Nikicom Petrakom, Petrom Gudeljom, Zoranom Kršulom, Dragom Štambukom, Lukom Paljetkom, Krešimirom Bagićem, Borbenom Vladovićem, Antom Stamaćom, Jakšom Fiamengom, Igorom Zidićem, Draženom Katunarićem, Miroslavom Mićanovićem, Brankom Čegecom, Slavkom Jendričkom, Branislavom Glumcem, Vesnom Bigom i Tonkom Maroevićem. Ervin Jahić

Praskozor(je) u suton mojih dana

Thu, 11 Sep 2025 06:13:56 +0000

Socio-psihologijske svaštice iz kulture svakidašnjice Igor Mandić je izgovarao u radijski eter – tjednim ritmom od listopada 2012. godine do rujna 2013. IO, IO, PAPAPAI… mantra je koju Mandić provlači kroz kukulele eseja napisanih između ustajanja i odustajanja tako pamteći, štujući genij Tina Ujevića koji je onako hrvatsko-kozmički (poglavito danas to je poglavnito nenarodno) još tridesetih godina dvadesetog stoljeća napisao: Ne boj se, nisi sam! Ima ih drugih nego ti… I neka ti baš ti drugi nego ti… ti drugi koji su zavičaj, čitatelju, budu pred očima dok prebireš po praskozornim svašticama njegove malenkosti za koju odgovorno tvrdim da bez nje(ga) ne bi bilo ni hrvatske ni jugoslavenske ni srednjeeuropske književnosti onakve kakva je (bila) bez obzira koja od njih u kojem vremenu zna(la) da sa svakim nešto dijeliš, i više vas ste isti i da se svi ponavljamo, i veliki i čisti čak i ako se sve opet nepozvano na nas vrati, i ako se ponovi naša krv, i poraz svih u klanju… opet će to biti samo jedna historija duša… A to da se svi ljudi na svijetu i bez zamaha leptirova krila negdje tamo na dvadeset i nekom katu u neko jutarnje nedoba mogu neizravno poznavati… tome svjedoči i ova zbirka riječi koja seje, iz jutarnjeg zraka Zagreba, na neko dulje vrijeme preselila između mekih korica knjige! (iz predgovora Nikole Petkovića)

More i zaustavljene priče

Sat, 14 Jun 2025 21:48:45 +0000

Lampedusa

Thu, 25 Jan 2024 17:13:57 +0000

Baš kao i u prethodnim knjigama, Sanjin Sorel – i u predmetnom, i u formalnom smislu – iskušava granice pjesme. Neprekidno mijenjajući stilove i poetike, ne zaustavljajući se na već dosegnutom – u nečemu nam je, međutim, poznat, štoviše isti: ostaje tvrdokorno vjeran poetskom eksperimentu. Uključujući, naravno, i zamke koje svaka radikalnost nužno podrazumijeva pri recepciji. Lampedusa, splav meduza postmodernistička je poema, po mnogim karakteristikama jedinstvena u suvremenoj hrvatskoj poeziji. U njezinu je fokusu utapanje tisuća nevinih ljudi koji bježe od rata i jalova, isprazna rasprava o stoljećima europske umjetnosti i kulture. Sukob je to prirode i kulture, borbe za goli život i uživanja u njegovim ljepotama. Pišući o dvostrukim standardima, kolapsu morala i lažne slike univerzalnih vrijednosti, Sorel ne štedi nikoga, pa ni sebe. Ervin Jahić

Šuma iza grada

Tue, 16 Jan 2024 18:51:57 +0000

Zbirka priča u kojima se svima prepoznatljiva hrvatska svakodnevnica prikazuje na neuobičajen način, uvođenjem fantastičnih pojava i bića. Sve priče proizlaze iz egzistencijalnih problema likova: rad, pronalazak zaposlenja, uvjeti na radnom mjestu. Apsurdnost svega toga autora motivira na bizarna i duhovita motivska rješenja, jer se u naslovnoj šumi nađe svega, a za svoju zbirku skovao je i originalnu žanrovsku odrednicu – magijski kapitalizam.

Kombajn na književnom polju : (proze, pisci, pojave)

Thu, 07 Dec 2023 17:59:33 +0000

Književne kritike jedne od najdosljednijih hrvatskih književnih kritičarki, nastale tijekom dvadesetak godina, podijeljene su u četiri cjeline: Prodavaonica tajni – hrvatska fantastična proza ; Suvremeni i suvremeniji klasici ; Ispred, iza ili oko knjige ; Teze, skice i sinteze. U njima su obuhvaćeni pisci i pojave od devetnaestostoljetnih klasika do najnovijih autora.

Europski glasnik 27/2022

Tue, 24 Oct 2023 11:17:03 +0000

Izvoli, metak

Wed, 31 May 2023 14:22:28 +0000

Brian Turner je višestruko nagradjivani američki pjesnik i prozaik sa dugogodišnjim vojničkim iskustvom stečenim na ratnim područjima u Bosni i Hercegovini i napose Iraku, gdje je u svojstvu pješadijskog narednika u američkoj vojsci sudjelovao u brojnim borbenim operacijama. Nakon demobilizacije objavljuje knjigu poezije Izvoli, metak, koja ubrzo postaje jedna od najčitanijih i najvidljivijih knjiga poezije u SAD-u, a Turner, koji je prethodno magistrirao kreativno pisanje na Sveučilištu Oregon, dobiva posao kao direktor programa kreativnog pisanja na Koledžu Sierra Nevada. Takodjer, pruža mu se prilika da održi serije čitanja na najprestižnijim američkim univerzitetima, da bi naposljetku kao pjesnik bio ugošćen i kod predsjednika Obame. Pored toga, njegova emblematična pjesma Hurt Locker (Teška rana) postaje inspiracija za istoimeni, Oskarom nagradjeni film, redateljice Kathryn Bigelow. Turnerova sposobnost da empatizira s ljudima uhvaćenim u ratnom vihoru, bez obzira kojoj strani pripadali, kao i njegova univerzalistička humana perspektiva kojom nadilazi ograničenja “sirovog” domoljublja, koje u svojim rigidnim i ekstremnim oblicima suspendira osnovna načela etike, bez presedana je u suvremenoj američkoj književnosti, i šire. Ili kako navodi kritičar uglednog Library Journala,”Turner kao rijetko tko uspijeva čitatelju prenijeti ekstremno ratno iskustvo, opisujući čuvstva koje ono generira: osjećaj gubitka, mržnje, poniženja, ljubavi, nesigurnosti, kao i sanjive čežnje za normalnim životom…” Na taj način Turnerovo pisanje postaje svojevrsnim pjesničkim pandanom humanističkim zasadama filozofa Emanuela Levinasa, koji nas je ustrajno podučavao da svaka filozofija počinje i završava našom (ne)sposobnošću etičnog odnošenja spram Drugoga. U rascijepljenom, “virtualiziranom” i agresivnom svijetu poput našega sve drugo doima se kao puka metafizičko egzibicioniranje.

Smrt u Tangeru

Wed, 22 Mar 2023 19:22:24 +0000

New Croatian Short Story : Everything You Wanted, But Had No Chance to Read

Wed, 11 Jan 2023 18:26:16 +0000

Novi svezak časopisa Relations na engleskom jeziku (1-2/2014.), koji pod naslovom New Croatian Short Story : Everything You Wanted, But Had No Chance to Read donosi priče suvremenih hrvatskih autora. Riječ je o izboru koji pokriva razdoblje od 2000-ih pa do danas. Popis autora i objavljenih priča: Edo Popović (Dobrodošli gospodine Popović), Maja Hrgović (Zlatka), Zoran Pilić (Dva soma na Manchester, Maratonac), Neven Ušumović (Vereš), Senko Karuza (Krokodil, Zašto mrzim sebe, Mali kućni duh, Teško mi je reći), Olja Savičević Ivančević (Nasmijati psa), Roman Simić Bodrožić (Tako je govorio Majakovski), Zoran Ferić (Simetrije čuda), Damir Karakaš (Kuća), Zoran Malkoč (Kad sam bio bako Pila, mrtva, a u najboljim godinama, Mala pospana smrt), Jurica Pavičić (Snake Collector), Tanja Mravak (Roland Garros), Robert Perišić (Rekonvalescent), Igor Rajki (Dosljedan bezbožnik, Memoari o zametku nesigurnosti) i Josip Novakovich (Sheepskin). Prevoditelji: Tomislav Kuzmanović, Maja Hrgović, Celia Hawkesworth, Tatjana Jambrišak, Marija Dukić, Šime Dušević.