Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /var/www/app/wp-content/plugins/wpsolr-pro/wpsolr/core/classes/ui/class-wpsolr-query.php:433) in /var/www/app/wp-includes/feed-rss2.php on line 8 https://knjiga.test.knjige.hr Najveći izbor knjiga u zemlji Fri, 17 Apr 2026 18:17:07 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.9.4 https://knjiga.test.knjige.hr/wp-content/uploads/2020/04/cropped-IMGBIN_stack-of-beautiful-books-png_KptTevvf-32x32.png https://knjiga.test.knjige.hr 32 32 https://knjiga.test.knjige.hr/zakon-o-zastiti-na-radu-svjetlana-sokcevic-1 Sat, 16 Jan 2021 14:26:21 +0000 https://knjiga.hr/zakon-o-zastiti-na-radu-svjetlana-sokcevic-1 S komentarima i tumačenjima. Objavljen je novi Zakon o zaštiti na radu s komentarima i tumačenjima. Autori knjige su prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević (komentari i tumačenja Zakona i pravilnika) te prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur (predgovor). Uz cjelovit tekst Zakona o zaštiti na radu (objavljen je 11. lipnja i stupio je na snagu 19. lipnja 2014. godine) u knjizi objavljujemo komentare i tumačenja svih članaka, kao i cijeli niz zakonskih i popratnih podzakonskih akata kojima se olakšava praćenje i primjena ovog važnog zakona. Naglašavamo da knjiga sadrži usporedbe europskih i hrvatskih pravnih rješenja; pregled međunarodnih ugovora u vezi sa zaštitom na radu i kulturom rada; procjenu učinaka propisa i kvalitete normiranja; glavne značajke Zakona o zaštiti na radu (sustav zaštite, pojašnjenje pojmova, primjena Zakona, obveze poslodavaca u vezi sa zaštitom na radu, opća načela prevencije i pravila, obveze i prava radnika, povjerenik radnika za zaštitu na radu, inspekcijski nadzor…).

]]> https://knjiga.test.knjige.hr/industrijska-demokracija-i-zastita-na-radu-svjetlana-sokcevic-1 Sat, 08 Jun 2019 02:23:41 +0000 https://knjiga.hr/knjiga/industrijska-demokracija-i-zastita-na-radu/ Danas se nitko ne usudi reći kako je povijest čovječanstva povijest klasnih borbi. I proleter i seljak, i industrijalac i poduzetnik riječi su koje u novome tisućljeću imaju novo značenje. Kada su te ideje i pojmovi nastajali radnički je otpor imao oblike ludističkoga razaranja strojeva, uličnih borbi, a štrajkovi su završavali krvavim obračunima i linčom. Pobune zbog gladi, nenadanih podizanja cijena osnovnih potreba, masovnih panika, nisu bile izolirani incidenti već česta pojava. Uporaba sile, policije i vojske u gušenju otpora nije bila samo krajnja mjera u prijetećim revolucijama već uobičajeni red i prijetnja pravne države. Pa i revolucije nisu bile zamišljene i planirane kao vojne akcije. Radilo se o nenadanim i mahnitim zbivanjima u kojima se očaj teškoga života pretvarao u nasilje, povorke po ulicama koje su više razbijale iz straha nego prema smišljenome planu. Kada Mihail Bakunjin (prema opisu Richarda Wa-gnera) organizira ustanak u Dresdenu 1849., (ili u Lionu 1870.), ustanak sliči na lošu operetu. Na primjer, na zidine on stavlja sliku Rafaelove Madone – jer «… Nijemci su predobro odgojeni da bi pucali u umjetnost». Bijedni radnici ga slijede na barikade i slušaju sulude ideje o dizanju cijeloga grada u zrak. Rudari kopaju cijelu noć, a ujutro su saznali da nema baruta. Štrajkovi ne sliče nimalo organiziranome prosvjedu, jer ako se i povodi znaju, obično su trivijalni. Zavjereničke su organizacije pokreti kojima tek povremeno jake vođe udahnjuju neki cilj ili pišu programe.

]]>