Stjepan Krasić – Knjiga.hr

Počelo je u Rimu : Katolička obnova i normiranje hrvatskoga jezika u XVII. stoljeću

Thu, 23 Apr 2026 17:44:21 +0000

Autor, na temelju dugogodišnjih istraživanja u rimskim arhivima, proučava proces normiranja hrvatskog jezika u XVII. st. Pod pojmom normiranja razumijeva se izrada znanstvenog instrumentarija kao što su rječnici, gramatika, pravopis, izbor jednog od narječja za književni jezik itd., bez čega se nijedan jezik u strogom smislu riječi ne bi mogao nazvati tim imenom. Rezultati do kojih je došao od velikog su značaja za hrvatsku kulturnu povijest. On dokazuje da je normiranje počelo u Rimu u prvoj polovici XVII. st. u okviru katoličke obnove nakon Tridentskog sabora (1545 – 1563) gdje se počelo s proučavanjem zakonitosti hrvatskoga jezika koji je tako od općeg sredstva za komuniciranje prvi put postao predmetom stručnog proučavanja. Tada je tiskano mnogo više knjiga na narodnom govornom jeziku, nego od pronalaska tiskarskog umijeća do tada.

Ivan Dominik Stratiko (1732 – 1799) Život i djelo

Wed, 22 Apr 2026 18:03:03 +0000

Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću

Wed, 25 Oct 2023 18:32:56 +0000

Hrvatski među šest svjetskih jezika Koliko su pape i Katolička crkva pridonijeli razvoju hrvatskoga književnoga jezika, odnosno procesima traženja i odabira najpogodnijega govora za jedinstveni jezik svih Hrvata, a samim tim i procesu nacionalno-političkog jedinstva Hrvata? Pronašavši u rimskom povijesnom arhivu nekadašnje Kongregacije za širenje vjere dosad potpuno nepoznate papinske dekrete iz dvadesetih godina 17. stoljeća u kojima se naređuje uvođenje ilirskoga tj. hrvatskoga jezika u nastavni program svih crkvenih visokih škola i sveučilištâ poput bolonjskog, padovanskog, pariškog, bečkog, madridskoga i drugih velikih europskih sveučilištâ, autor proučava značenje toga otkrića u širem kontekstu ujedinjenja različitih hrvatskih narječja u jedinstven književni jezik. Autorov je zaključak da su odlučujući poticaji i inicijativa za to dolazili prije izvana, iz papinskoga Rima, nego s hrvatskoga nacionalnog područja. Premda u početnim fazama razvoja, hrvatski se jezik zahvaljujući papama našao uz bok latinskome, grčkom, arapskom i aramejskom jeziku, eda bi se na njemu, u sklopu šire papinske politike i katoličke obnove nakon Trdentskog sabora, mogle objavljivati crkvene knjige potrebne slavenskim narodima za koje se tada – prema legendi o braći Čehu, Lehu i Mehu – vjerovalo da potječu od Hrvata koji svi govore istim jezikom s razlikama u narječjima, među kojima je onaj dalmatinskih Hrvata najstariji i najljepši, te na taj način i najbolji izbor za opći crkveni jezik svih slavenskih naroda. Paradoks Krasićeva otkrića – da se hrvatski jezik proučavao prvo u inozemstvu te da je najveće svoje priznanje u povijesti dobio i prije negoli je stvarno (pravopisno i gramatički) utemeljen – baca potpuno novo svjetlo na općeprihvaćene teze o nastanku i standardizaciji hrvatskoga književnog jezika. I ne samo to: papinska se jezična politika (jedinstven hrvatski jezik, izrada gramatike i pravopisa te tiskanje književnih i znanstvenih djela na hrvatskome jeziku) pokazala dalekosežnom u podržavanju svijesti o nacionalnom i političkom jedinstvu Hrvata, temeljenom na jedinstvu vjere, jezika i pismenosti, gotovo tri stoljeća prije njihova stvarnog ujedinjenja.

Stjepan Gradić (1613-1683) Život i djelo

Sat, 13 May 2023 13:02:43 +0000

Generalno učilište dominikanskoga reda

Mon, 14 Oct 2019 02:24:34 +0000

Generalno učilište dominikanskoga reda u Zadru ili Universitas Jadertina