Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /var/www/app/wp-content/plugins/wpsolr-pro/wpsolr/core/classes/ui/class-wpsolr-query.php:433) in /var/www/app/wp-includes/feed-rss2.php on line 8 https://knjiga.test.knjige.hr Najveći izbor knjiga u zemlji Wed, 20 May 2026 07:31:39 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.9.4 https://knjiga.test.knjige.hr/wp-content/uploads/2020/04/cropped-IMGBIN_stack-of-beautiful-books-png_KptTevvf-32x32.png https://knjiga.test.knjige.hr 32 32 https://knjiga.test.knjige.hr/koliko-globalizacije-covjek-moze-podnijeti-rudiger-safranski-1 Wed, 20 May 2026 07:31:36 +0000 https://knjiga.hr/koliko-globalizacije-covjek-moze-podnijeti-rudiger-safranski-1 Klimatska katastrofa i džetset, visoko tehnologizirane komunikacije i savršena policijska država, svjetska policija i terorizam – u razmatranju takvih promjena i prijetnji, smatra filozof Rüdiger Safranski, samo mišljenje dospijeva u globalizacijsku klopku. Ovom nam knjigom Safranski pomaže da se snađemo u mnoštvu dojmova i prijetnji. Zorno nam pripovijeda kako se dogodilo da je globalitet – nekoć pojam neizmjernog prostranstva – postao zatvorom i mjestom histerija. Safranski potiče na stvaranje mogućnosti ravnoteže i sposobnosti djelovanja. Prije smo u šumama stvarali čistine kako bismo ondje osnivali civilizacije. Danas, smatra autor, globalna je civilizacija postala šikarom u kojoj pojedinac mora iskrčiti svoju čistinu , svoj životni prostor. Pritom nije riječ o izoliranju, nego o pokušaju da se od globalnog koje nas preplavljuje distanciramo onoliko koliko je potrebno za očuvanje naše individualnosti. Rüdiger Safranski, rođen 1945., studirao je filozofiju, germanistiku, povijest i povijest umjetnosti u Frankfurtu na Maini (kod Theodora Adorna) i u Berlinu. Od 1987. slobodni je pisac, živi u Berlinu i Münchenu.

]]> https://knjiga.test.knjige.hr/nietzsche-biografija-njegove-misli-rudiger-safranski-1 Fri, 26 Apr 2024 17:31:21 +0000 https://knjiga.hr/nietzsche-biografija-njegove-misli-rudiger-safranski-1 […] Nietzsche, taj Protej filozofije, tijekom svojeg divljeg, smionog lova na tragu je nekim temama koje ga ne puštaju. To su još uvijek, a kako bi drugačije i moglo biti, one velike stare teme zapadnjačke filozofije: problem Boga i nihilizma, problem slobode, problem spoznaje i problem morala. Kao nitko drugi prije njega upleo se u proturječja koja se na tom polju očito ne mogu izbjeći. Poricao je egzistenciju slobode, da bi zatim polagao pravo na nju kao stvaralačku silu, dakle uzeo si je slobodu da otpiše slobodu. Iza svake istine stavio je veliki upitnik, ali sam je taj upitnik za njega bio apsolutna istina. Navijestio je smrt Boga, ali zatim je na njegovo mjesto postavio svoje nove najviše vrijednosti. Istražio je amoralne temelje morala i iznio kritiku morala koja je sama u velikoj mjeri bila moralna. To nam sve pokazuje da s kritikom spoznaje, morala, Boga i metafizike te kritikom slobode ostajemo u krugu vlastitih proturječja: implicitno polažemo pravo na nešto što smo eksplicitno odbacili – naime spoznaju, moral, Boga, slobodu. […] Kod Nietzschea ćemo naći puno toga što ga čini privlačnim i raznovrsnim: različite uloge, stil, genijalne dosjetke, eleganciju i Bersekerov bijes, sardonički karakter i ironiju, suptilne misli i udarce čekićem. Međutim, to duhovno obilje i okretnost zahvaljuje ne samo svom nevjerojatnom talentu i svojoj strastvenoj znatiželji, nego i činjenici da čovjek koji je tako duboko obilježen religijom poput njega ne može ostati ravnodušan spram takozvane smrti Boga. Da bi popunio tu prazninu, morao je osmisliti štošta. A ta maštovitost je ono što ga čini fascinantnim sve do današnjeg dana diljem svijeta. Nietzsche je trenutačno zacijelo jedan od općenito najčitanijih filozofa u svijetu. (R. Safranski) Rüdiger Safranski (1945) je teoretičar književnosti, filozof i pisac. Studirao je filozofiju, između ostalih kod Theodora W. Adorna, germanistiku, povijest i povijest umjetnosti u Frankfurtu na Majni i Berlinu. Radio je na berlinskom sveučilištu (FU) od 1972. do 1977. kao znanstveni novak na Odsjeku za germanistiku gdje je doktorirao 1976. Idućih desetak godina uređuje časopis Berliner Hefte čiji je suosnivač. Proslavio se knjigama o F. Schilleru, E. T. A. Hoffmannu, A. Schopenhaueru, F. Nietzscheu, J. W. Goetheu i M. Heideggeru. Od 2002. do 2012. vodio je emisiju Filozofski kvartet zajedno s Peterom Sloterdijkom. Rüdiger Safranski je dobitnik književne nagrade Zaklade Konrad Adenauer (2014), nagrade Thomas Mann (2014), nagrade Ludwig Börne (2017) i Njemačke nacionalne nagrade (2018). Do sada su na hrvatski prevedene dvije njegove knjige, Koliko globalizacije čovjek može podnijeti? (2008) i Koliko istine čovjeku treba? (2010).

]]> https://knjiga.test.knjige.hr/koliko-istine-covjek-treba-rudiger-safranski-1 Tue, 18 Jun 2019 11:47:33 +0000 https://knjiga.hr/knjiga/koliko-istine-covjek-treba/