Peter Sloterdijk – Knjiga.hr

Sfere II – Globusi

Thu, 01 Dec 2022 16:01:01 +0000

S njemačkog preveo Kiril Miladinov. Makrosferologija. Druga knjiga velike trilogije Petera Sloterdijka Sfere II, nastavlja na onom mjestu na kojem su se Sfere I zaustavile, ali ne ide istom putanjom, ne slijedi iste tragove, već kreće drugim tragalačkim linijama i s neuporedivom duhovitošću i energijom suočava nas sa čitavim svijetovima za koje nismo ni znali da se na takav način mogu posmatrati. Ako bismo se poslužili tehničkim jezikom, rekli bismo da Sloterdijk ponavlja gestu nekih svojih velikih prethodnika, poput Gillesa Deleuzea recimo, i u pitanje dovodi poredak predstave. Zapadni znanstvenici i filozofi, piše Sloterdijk, postavljju ispred sebe kuglu kao realno prisutan model i u toj predstavljenoj kugli nastoje vidjeti cjelinu postojanja, čak i nekakvu natprirodnu suštinu (boga). Na taj način oni povlađuju mišljenju koje traga za onim jednim, monotonim i monolitnim, koherentnim i cjelovitim. Istovremeno, međutim, događa se nešto neočekivano, suprotno namjerama i to upravo zahvaljujući zakrivljenosti kugle, izmještanju perspektive koja se kroz kuglu prelama. „Zahvaljujući predstavljanju kugle i panoramskoj navigaciji po širokom prostranstvu“, piše Sloterdijk, „koje privlači i oštri umi nježnu dušu, sâm intelekt postaje filozofski; on učestvuje u egzaktnoj žovijalnosti koja pripada samo panoptičkom bogu u njegovoj korelaciji sa samim sobom, korelaciji koja postavlja svijet“.Misliti kuglu nipošto ne znači misliti neki, bilo koji predmet, ma koliko, inače, on bio neobičan. Misliti kugli znači suočiti se s nužnom izmjenom perspektive iz koje mislimo. „Misliti kuglu“, kaže njemački filozof, „znači otuđiti se u ono-ogromno, postajući njegova lokalna funkcija“. Misliti kuglu, drugim riječima, znači izložiti se gubitku poznate osobnosti, a teško da je zamisliva uzbudljivija pustolovina od te. Čitati Sfere II Petera Sloterdijka znači upustiti se upravo u takvu pustolovinu zajedno s jednim od najuzbudljivijih suvremenih filozofa.

Stres i sloboda

baja — Fri, 16 Jul 2021 00:02:25 +0000

Stres i sloboda tiskano je izdanje predavanja koje je Peter Sloterdijk održao na poziv zaklade Friedrich Naumann, a u kojemu kroz čitanje odabranih autora Sloterdijk ukazuje na vezu između društvenih odnosa i promišljanja slobode. Točnije, Sloterdijk tvrdi kako filozofska misao o slobodi, ako se pod time uzme aristotelovsko određenje mišljenja kao čuđenja zašto nešto jest, nastaje u situaciji u kojoj poremećaji u društvenim odnosima pojedinca u njemu bude osjećaj stresa. Tu začudnu i pomalo anakronu tezu Sloterdijk dalje razlaže prvo na primjeru pripovijesti iz Tita Livija o zločinu koji toliko potresa Rimljane da se odlučuju razračunati s tiranijom, a zatim na autobiografskoj crtici J.-J. Rousseaua u kojoj potonji opisuje osjećaj slobode koji doživljava jednom prilikom kada se prepušta uživanju u prirodi. Pritom autorova čitanja neprestance uokviruje suvremena problematika sve automatiziranijeg i kontroliranijeg društva s kojom se Sloterdijk hvata u koštac vraćajući se izvornoj filozofskoj gesti mišljenja.

Sfere I – Mjehuri

baja — Fri, 20 Nov 2020 20:36:52 +0000

Sfere I: Mjehuri prvi su dio trilogije u kojoj Sloterdijk preispisuje povijest zapadne misli i nudi odgovor na to što je čovjek polazeći od bogate metaforičnosti prostora. Umjesto privilegiranja vremena kao dimenzije unutar koje se razvija ljudska egzistencija, Sloterdijk, poput geometra, opisuje kružnice ljudske egzistencije. Prvi svezak iznosi kako na mikrorazini (razini „mjehura“) pojedinci promišljaju i oblikuju svoje živote, uvijek u odnosu sa i naspram drugih, tvoreći pritom imunosni sustav koji uključuje ili isključuje druga ljudska bića. Za razliku od Leibnizovih monada koje imaju samo prozore u svijet, Sloterdijkovi su mjehuri dijade, oni neprestance primaju druge i iskoračuju iz samih sebe, pri čemu „unutrašnji prostor“ duha nastaje tek ulaskom Drugoga u onome što Sloterdijk, citirajući Bachelarda, naziva „intimnosti okrugloga“. O autoru: Peter Sloterdijk njemački je filozof, teoretičar kulture i pisac. Predavao je do 2017. godine filozofiju i teoriju medija na Visokoj školi za dizajn u Karlsruheu. Njegovo djelo izmiče klasičnim disciplinarnim podjelama u filozofiji i usredotočuje se na opće preispitivanje zapadne modernosti i njezina intelektualnoga naslijeđa, dotičući se pritom tema poput posthumanizma i položaja pojedinca u suvremenom svijetu, društvenog utjecaja tehnologije i medija te uloge duhovnosti i mišljenja u današnjemu svijetu. Po nekima kontroverzan autor, Peter Sloterdijk jedan je od najznačajnijih živućih njemačkih intelektualaca, koji svojim djelima doprinosi promišljanju aktualnih europskih, pa i svjetskih društvenih problema.

Sfere III – Pjene

baja — Fri, 20 Nov 2020 20:36:51 +0000

Dok se u okvirima sferologije Sloterdijk intenzivno bavi na mikrorazini intimnošću ljudske egzistencije, na makrorazini učincima globaliziranja, u polisferičnome ustroju izričito se, pak, ispituje medijska konstrukcija stvarnosti. Sve to upućuje na obrat u razumijevanju čovjeka. Nije riječ više o kantovski postavljenome subjektu transcendentalne svijesti koji prostor uspostavlja iz kategorija i pojmova vremenski konstituiranoga opažaja objekata u-prostoru. Obrat je što se ljudska egzistencija u antropotehničkome prostoru izvodi kao rezultat primarne neodređenosti slobode. A to samo znači da čovjek nije niti rob prostora, a niti njegov povlašteni tvorac, premda je bitna odrednica slobode u intimnosti i sraslosti s onim što se uvijek može nazvati, u analogiji s Heideggerovim pojmom tubitka (Dasein) kao brige za sebe, “mojim” prostorom.

Prividna smrt u mišljenju

baja — Fri, 20 Dec 2019 01:18:10 +0000

Knjiga Petera Sloterdijka Prividna smrt u mišljenju: O filozofiji i znanosti kao vježbi bavi se pitanjem uspostavljanja institucije obrazovanja i odgoja za više životne ciljeve od biološkoga preživljavanja, pri čemu autor proučava pojavu prakse svjesnoga odlaska iz svijeta javnosti i rutine svakodnevice kako bi se pojedinac mogao uzdići na razinu ideje i misaone zbilje. Sloterdijkovo mišljenje odgojno-obrazovne „antropotehnike“ čovjeka, od Aristotelova Protreptikosa do Heideggerova Bitka i vremena, ujedno pokazuje ono što je unatoč svim razlikama postojano u promjenama. U osnovi svega nalazi se pokušaj vođenja autentičnoga života koji svoj smisao zadobiva u kazivanju i istraživanju puta istine. Utoliko je svako nastojanje da se slijedi taj put na stanovit način askeza, izgradnja utočišta od izvanjskoga svijeta koji ima svoje „realističke“ zahtjeve i ciljeve. Vježbanje mišljenja odgovara vježbi življenja. Stoga ontologija mora imati svoje etičko-političko utemeljenje.

Strašna djeca novog vijeka

Mon, 22 Jul 2019 17:34:34 +0000

Strašnoj djeci često prethode izgubljeni, ponekad perverzni roditelji. Razvoj generacije nasljednika – u smislu formalno sigurnih nosilaca utjelovljenih kulturalnih obrazaca – sve se više svodi na kompromis između genetike, pedagogije i igara na sreću. Budući da moderne generacije roditelja najčešće već ni same nemaju jasnih civilizacijskih kontura, formiranje njihova podmlatka ne može biti ništa drugo nego dvoboj bez svršetka između dviju frakcija strašnoga – zbrkanih starijih i zbrkanih mladih. Za sukobe te vrste tijekom 20. stoljeća svoje je sekundantske uloge nudila psihoanaliza, da bi se zatim nerijetko sama pokazala kao strašno treće.

Doći na svijet, dospjeti u jezik

Mon, 22 Jul 2019 00:40:32 +0000

Kritika ciničkoga uma

Thu, 20 Jun 2019 00:56:34 +0000

Znanje što ga posjedujemo takve je vrste te nam ne pada na pamet da bismo ga ljubili, nego se pitamo, kako ćemo progurati da s time živimo a da ne okamenimo. Naslovom koji ovdje aludira na velike tradicije nudimo meditaciju o rečenici: “Znanje je moć”; ona je ono što je u 19. stoljeću postalo grobarom filozofije. Cinizam se odvažuje izići s golim istinama koje, u načinu kako su iznesene, zadržavaju nešto neistinito… Cinizam je prosvijećena kriva svijest. U biti uma leži da više hoće no što može.

Božja revnost

Wed, 19 Jun 2019 04:02:34 +0000

Čarobno drvo: Nastanak psihoanalize 1785.

Tue, 18 Jun 2019 19:41:33 +0000

Epski pokušaj uz filozofiju psihologije