Ivo Hergešić – Knjiga.hr

Hrvatske novine i časopisi do 1848.

Fri, 01 Mar 2024 18:05:42 +0000

Shakespeare. Moliere. Goethe

Wed, 11 Jan 2023 18:26:42 +0000

Književne kronike 1948-1957

Wed, 19 May 2021 00:02:41 +0000

Likovna oprema Boris Dogan.

Književni portreti

Tue, 15 Dec 2020 19:29:09 +0000

Prošla su gotovo četiri desetljeća od posljednjeg izdanja i danas još kultnih Hergešićevih Književnih portreta. Uza sve ostale književne metode i avangardne pravce i teorije, čini se, ponovno sve veći prostor osvaja i onaj pozitivistički pristup književnome djelu. I dobro je da je tako, jer će tek na njegovim temeljima, baš kao što je to bio i raniji slučaj, izrasti one nove, možda još sadržajnije, bliskije najširem čitateljskom krugu kako bi ga potakle na čitanje, koje u susretu s novim medijima, polako ipak gubi dah. A u tom je poslu, pa ma koliko se trudili dokazati da je riječ o davno prevladanoj metodi, Hergešić naprosto nezamjenjiv. I nadasve zanimljiv i poučan. To potvrđuju i brojni naraštaji njegovih bivših studenata koji već nekoliko desetljeća suvereno kreiraju hrvatsku kulturnu scenu na gotovo svim područjima.

Hrvatske novine i časopisi do 1848.

Tue, 15 Dec 2020 19:29:07 +0000

Još i danas u nas ne postoji jasna i razvijena svijest o ulozi i značenju časopisne produkcije pa se tako, ne samo iz godine u godinu, nego sad već i iz stoljeća u stoljeće, ta važna djelatnost sve očiglednije marginalizira. A ona zapravo, ne samo da pokazuje ukupnost stanja u svim tada ostvarenim kulturnim djelatnostima, nego istodobno izražava i svu moć i nemoć društva, dakle iznosi istinsku sliku kulturne i društvene zbilje o vremenu u kojem nastaje. A prema toj važnoj činjenici nerijetko i danas ostajemo posve ravnodušni. Iako objavljena još davne 1936. Hergešićeva studija o jednom cijelom stoljeću novina i časopisa na hrvatskom jeziku i danas je dragocjen izvor podataka i ujedno kratki repetitorij periodike od Jozefinskoga do Napoleonova doba, zatim razdoblja uoči preporoda te od Gajevih Novina i Danice pa do godine 1848. U dodatku ove i danas važne rasprave, u dodatku, nalazi se i pretisak zanimljive i opsežne najave knjige Hrvatske sudbine koju, na žalost, autor nikad nije napisao, ali možda ovaj sinopsis bude poticajnim štivom nekom novom autoru, jer su te, kao i brojne druge sudbine naših velikana, malo poznate, a ne rijetko su i vrlo poučne.

Komparativna književnost

Tue, 15 Dec 2020 19:29:06 +0000

U prvom su svesku sljedeći tekstovi: Poredbena ili komparativna književnost, O prijevodima i prevođenju, Uvod u predavanja iz poredbene književnosti i Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. U prilogu je i iscrpna autorova biobibliografija te kronologija života, uz likovne priloge.

Domaći i strani

Tue, 15 Dec 2020 19:29:05 +0000

U knjizi Strani i domaći (Zagreb, 1935) Ivo Hergešić istaknuo je da je njezin pisac «navikao da domaće gleda u usporedbi sa stranima. To mu često služi kao mjerilo i uporište, kao što često prosuđuje vrijednost tuđih kulturnih dobara prema domaćim potrebama i razlozima. A domaćoj je književnosti prispio malo zaobilaznim putem – hodajući tuđim književnim njivama». Trideset godina poslije, kada je tu zamisao institucionalizirao kao sveučilišni profesor komparatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, svrhu i smisao tog studija definirao je i kao «uklapanje hrvatske književnosti u tokove takozvane svjetske literature», a što u krajnjem ishodu pridonosi i služi «revalorizaciji» baštine. U ovom svesku, ne slučajno naslovljenom Domaći i strani, prednost u izboru tekstova dana je domaćim piscima. Između ostalih tu su obrađeni i sljedeći domaći pisci: Marko Marulić, Petar Hektorović, Dragutin Domjanić, Vladimir Nazor i drugi.

Hrvatska moderna

Tue, 15 Dec 2020 19:28:54 +0000

Ova je knjiga, sve do ovog izdanja bila samo manji dio opsežne i pregledne Panorame hrvatske književnosti XX. stoljeća, što ju je još davne 1963. uredio Vlatko Pavletić. Razdoblje moderne, koje je trajalo nešto duže od pola stoljeća, ne samo da je obilovalo najrazličitijim događanjima, nego su oni u isto vrijeme donosili brojne novine i preobrazbe na gotovo svim društvenim, kulturnim i umjetničkim područjima te su s pravom izdvojeni kao modernistički pokret. Osim što je Hergešić bio pravi majstor da, uz nizanje činjenica, dočara i gotovo opipljivu atmosferu onoga o čemu govori ili piše, što mu se i danas ozbiljno spočitava kada je riječ o prosudbi njegova djela, u ovoj je prilici ipak sretna okolnost da je moderna ispisana ili, možda bolje rečeno, ispričana očima suvremenika pa i sudjelovatelja u mnogim važnim zbivanjima od dvadesetih do šezdesetih godina sada već prošloga stoljeća, kada je tekst i napisan. Tu činjenicu znat će cijeniti svatko nakon čitanja ove knjige, jer tada mnoge stvari postaju jasnije i do kraja razumljive. Širina pogleda i enciklopedijsko znanje Ive Hergešića dosad su, posve neopravdano, bili zanemareni.

Književnici nobelovci

Thu, 07 Nov 2019 12:48:30 +0000

Shakespeare, Moliere, Goethe

Wed, 19 Jun 2019 08:02:35 +0000

Književno-kazališne studije