Ivica Đikić – Knjiga.hr

Budimir Lončar : prije i poslije kraja

Tue, 16 Sep 2025 18:08:36 +0000

Knjigu Ivice Đikića Budimir Lončar – Prije i poslije kraja čine kazivanja diplomata svjetskog ugleda, posljednjeg jugoslavenskog ministra vanjskih poslova i vanjskopolitičkog savjetnika dvojice hrvatskih predsjednika. Povijesna ličnost kazuje povijest samu od prvog susreta s nekad talijanskim Zadrom, odlaska u partizane, prve diplomatske službe u New Yorku, ambasadorskih mandata u Indoneziji, Zapadnoj Njemačkoj i Sjedinjenim Državama, dužnosti šefa jugoslavenske diplomacije i koliko uzaludnog toliko epskog pokušaja da se spriječi rat u Jugoslaviji, do ove knjige – prije i poslije kraja – kada Lončar progovara o današnjem svijetu, autoritetom svojeg – doslovno – stogodišnjeg iskustva i političke i osobne mudrosti. Posebna poglavlja posvećena su Josipu Brozu Titu, Franji Tuđmanu i Koči Popoviću. Tita i Tuđmana Lončar valorizira bez uobičajene ostrašćenosti, dok se s posebnim poštovanjem sjeća Koče Popovića i daje vrijedan doprinos razumijevanju te enigmatične ličnosti, pjesnika, generala koji je mrzio rat, ciničnog intelektualca i komunista liberalnih nagnuća. Kao diplomat koji je karijeru posvetio mirnom rješavanju međudržavnih sporova, s posebnom zabrinutošću govori o globalnoj krizi koja je zatekla ljudsku civilizaciju. Zato treba čitati Đikićevu knjigu Budimir Lončar – Prije i poslije kraja. Ona je, kao i život Budimira Leke Lončara, apologija najvećoj civilizacijskoj vrednoti: miru i preziru spram rata i pogibelji. “Lončar je bio iskreno zabrinut za svijet u kojem upravo on živi i s kojim je jednako srođen kao što je bio prije osamdeset i koju godinu, kada je išao u partizane. Knjigu Ivice Đikića je pri tom prvom predstavljanju svom pogovaraču tumačio upravo tako: u razgovoru s autorom on će izraziti svoju zabrinutost, pokušat će objasniti što se to upravo događa i kako smo se kao čovječanstvo zatekli tu gdje jesmo, a onda i što bismo mogli učiniti da se izvučemo.” — Miljenko Jergović

Cirkus Columbia

Mon, 03 Mar 2025 19:01:18 +0000

Un lunatico e rancoroso Gastarbeiter fa ritorno al luogo natio, una cittadina dell’Erzegovina, dove smarrisce subito il gatto nero a cui e morbosamente legato. L’intera cittadinanza, allettata dalla promessa di una lauta ricompensa, e coinvolta nella folle ricerca del felino, emanazione infernale di bulgakoviana memoria, attorno alla quale si scatena una ridda di episodi esilaranti e tragici al tempo stesso. Ma a sovvertire il precario equilibrio della piccola comunita, gia dilaniata da acredini e invidie intestine, non concorrono soltanto il gatto Bonny e i venti di una guerra fratricida, con le sue esecuzioni sommarie, le deportazioni, le fughe precipitose, i vaneggiamenti nazionalistici e il venire alla ribalta di nuova generazione di patrioti a cui vengono affidate le mirabili quanto fragili sorti future. Sara un innocuo, disperato trastullo – una giostra che gira senza interruzione sulla piazza – a segnare l’irruzione dell’assurdo, ovvero la clamorosa assenza di significato della Storia, nel suo stesso ripetersi all’infinito.Epopea grottesca e satira corrosiva della rinascita croata degli anni novanta, questo racconto a piu voci esprime tutta la potenza simbolica di un estro narrativo che, in accordo con la migliore tradizione letteraria balcanica, preferisce il rovescio del mondo al suo diritto, svelando quanto siano labili i confini di una rassicurante identita privata o collettiva.Ivica Djikić, trentenne giornalista e scrittore croato, e una delle voci nuove e piu originali della letteratura della ex Jugoslavia. A lungo redattore del celebre settimanale politico-satirico Feral Tribune, con Cirkus Columbia si e aggiudicato il prestigioso premio Selimović nel 2003.

Divlji kvas

Sat, 01 Mar 2025 13:12:46 +0000

U Duvnu već tjednima nema ni daška vjetra. Kraci vjetrenjača, o kojima ovisi budućnost opustjelog grada, zakovani su za nebo. Ali to nije jedino što muči i uznemiruje stanovnike. Nakon trideset godina u Njemačkoj, gdje je bio član balkanske pljačkaške bande, vratio se Josip Ljubas Džop, čovjek trajno obilježen time što je u ratu neizravno skrivio smrt svog starijeg brata. Povratak je u Duvnu uvijek zloslutniji od odlaska. Džop bi sada otvorio pekaru i pekao kruh od divljeg kvasa, što je naučio u jednom od njemačkih zatvora. Nada, Džopova prva ljubav, uznemirenija je od ostalih: kako se suočiti s onim koji joj je zamalo uništio život? A kada se u rodnom gradu svoga oca Šimuna Kolaka, ubijenog u političkom atentatu osamdesetih godina prošlog stoljeća u Münchenu, pojavi Jelena, Nadina najbliža rođakinja, duhovi će se dodatno uzburkati. Ivica Đikić u Divljem kvasu maestralno, s puno humora i gorčine, oživljava atmosferu provincijskog gradića u kojem svatko zna svakoga, i u kojem se prošlost i sadašnjost ne mogu odvojiti. Ovaj je roman galerija karaktera naših života: kao ni u stvarnosti, nema pravih i krivih, svima je breme vlastite i opće povijesti takvo da ga se ne mogu riješiti i započeti nove živote, nego moraju čekati da zapuše vjetar koji će ih pokrenuti u ovom ili onom smjeru.

Gotovina : stvarnost i mit

Thu, 27 Feb 2025 18:47:36 +0000

Heroj ili zločinac? Ratni genij ili vojni diletant? Osloboditelj ili progonitelj srpskih civila? Trojica vrsnih novinara na ova pitanja ne nude jeftine i jednoznačne odgovore. Kompleksnu figuru Ante Gotovine – bivšeg legionara, osuđivanog kriminalca, ratnog heroja, haškog optuženika te generala Hrvatske vojske – oljuštili su po karakternim slojevima i razvojnim etapama, temeljito i živopisno. Antu Gotovinu u ovoj se knjizi od puke ikone u jednom plemenskom mitu pretvara u čovjeka od krvi i mesa: u vojnika satkanog od velikih djela i ništa manjih grijeha.

Cirkus Columbia

Fri, 02 Feb 2024 18:42:16 +0000

Knjiga u kojoj je objedinjen autorov roman-prvijenac, nagrađen nagradom Meša Selimović (2003), a proslavljeni redatelj Danis Tanović je prema njemu snimio film (2010), te priče iz zbirke Ništa sljezove boje (2007). Autor, mladi novinar i književnik, u romanu predstavlja Mostar u godinama tijekom i nakon rata devedestih godina 20. stoljeća, a tri priče se tematski nadovezuju na roman. Prištampano: Druge priče / Ivica Đikić. Tekstovi tiskani u međusobno obrnutim smjerovima.

Štapići za pričanje

Thu, 29 Dec 2022 13:55:00 +0000

Udba, politička emigracija, naše godine kojima smo opsjednuti, 1941., 1991., 1945., 1995…, generali, pukovnici i pokojnici, politika, želja za što većom moći, sve su to teme o kojima na jedinstven, neponovljiv, literarno maestralan način progovara Ivica Đikić. Sedam priča u Štapićima za pričanje natopljeno je pitanjima o zlu i njegovu izvoru, o mračnim dubinama ljudske duše, o životnim nesrećama i biblijskome ljudskom bijesu. I sasvim je svejedno piše li Đikić o svojem djetinjstvu izmaštanim i udaljenim likovima, o Slobodanu Praljku, ili pak još jednu priču o Blagi Antiću, nezaboravnom špijunu iz njegove serije Novine, jer svi su ti likovi itekako višedimenzionalni i njihove sudbine tiču se i nas kao čitatelja. Štapići za pričanje ovdje nisu samo naslov, već su i magičan aparat koji ovaj istinski pripovjedač ima duboko u sebi. Svaka priča u Štapićima za pričanje dolazi iz različite poetike, ali sve zajedno ulaze u jedinstven đikićevski svijet, svijet u kojemu su protagonisti i njihov unutarnji nemir pokretači ne samo radnje već i svega što će se neukrotivo i neobuzdano sručiti na njih same i njihovu okolinu. “Šćapić mora biti neprimjetan poput zraka, poput pripovjedača: ne smije ničim skretati pažnju na sebe, on je samo sredstvo svođenja raspršenih misli u korito, u jednu liniju, makar i krivudavu. (…) Šćapiće su zamijenila prvo nalivpera pa onda kemijske olovke. Nitko u razredu nije imao takve olovke. Nisu mi, naravno, služile samo za pisanje, nego i za pričanje sa samim sobom, za razgovor nekog drugog mene s imaginarnim sugovornicima.“

Ponavljanje

Fri, 02 Sep 2022 18:05:54 +0000

Dijana Lovrić putuje iz Zagreba u samostan na Šćitu u Rami, gdje se dodiruju Hercegovina i Bosna. Ona je izvršna urednica monografije Rama-Šćit koju će, u suradnji s tamošnjim franjevcima, objaviti jedna zagrebačka izdavačka kuća. Kraj je veljače, snijeg je zameo ceste i slučaj je učinio da Dijana zastane u Duvnu, pedesetak kilometara od Šćita, i da ostane u kući Marka Kelave, čovjeka s kojim u Zagrebu živi posljednjih godinu i pol. Nakon što je dobio otkaz u novinama, Marko se zaposlio u kuhinji poznatog restorana. Njihova veza i privrženost jedno drugome dublji su nego što se čini na prvi pogled. Dijana će jednu noć provesti u snježnoj kući s Markovom majkom Ružom, sestrom Ankom, djedom po ocu Mijom i djedovom sestrom Lucom Meštrović. Otkrit će ili naslutiti potisnute obiteljske boli i sramote. Otkrit će ili naslutiti i teške tajne koje traju nad gradićem i ljudima u njemu. Riješit će i svoj neobični odnos s fra Ljubom Pavlovićem, mladim fratrom sa Šćita, koji je – zajedno sa starim fra Ivom Džaltom – određen da surađuje s Dijanom na monografiji koja nastaje dvije godine. „Ponavljanje“ Ivice Đikića roman je o ljubavi i o strahu od ljubavi, o nestancima, rastancima i o poznatim i nepoznatim grobljima nad kojima lete ptice Luce Meštrović, koje će donijeti glasove nestalih ili zauvijek odnijeti vjeru u čudo. Smješten u jednu zagrebačku i duvanjsku zimsku noć koju otvara dolazak više-manje slučajne putnice, a zatvara jedna od najpoetičnijih scena suvremene hrvatske književnosti, „Ponavljanje“, na tragu prijašnjih autorovih proza, ima diskurzivne tragove ljubavne priče, krimića i elegije nad žrtvama karaktera, podneblja i nekih ranijih povreda, premda se ne može usko svrstati ni u jednu od spomenutih kategorija. Otvorena struktura romana nameće se stoga kao jedini logičan pripovjedački izbor, jer ideja jest zaokružiti priču jedne noći, a ne ispisati nekrolog životima likova. Đikićevi junaci vođeni su nagonima, ljubavni i emocionalni odnosi su im komplicirani, rješenja zagonetki obično im izmiču a katarze se rijetko kad događaju. Kvarni su i čudesni, onakvi kakvi ljudi obično jesu.

Sanjao sam slonove

Thu, 01 Sep 2022 18:03:34 +0000

Kriminalci, emigranti, špijuni, državni odvjetnici, ratni zločinci, povratnici, političari i slonovi, svi su oni u romanu Sanjao sam slonove Ivica Đikića sastavni dio panoptikuma (muzej voštanih figura, prema B. Klaiću) koji traje kroz nanose vremena i prostora – od sedamdesetih od kraja devedesetih prošloga stoljeća i od Frankfurta do Zagreba. Drugi roman Ivice Đikića (1977.) Sanjao sam slonove pripovijest je o patološkoj isprepletenosti svijeta tajnih službi i politike s nestalnom privlačnošću organiziranog kriminala, tipičnog patološkog društvenog fenomena. Konstatirajući zlokobnu međuovisnost različitih društvenih slojeva Đikić ispisuje veliku literarnu društvenu studiju o traumatičnim hrvatskim vremenima i karakterima, i takav roman danas naprosto mora biti kriminalistički. Umjesto eventualne romantizacije jednog vremena, Đikić pripovijeda o pomutnji, strahu i kaosu u kojima sudbine protagonista neizbježno tonu u tragiku, i istovremeno dubinski sondira motivaciju likova, dopuštajući im i strast i opijenost uspjehom, slavom, ratnim pobjedama i zločinima. Špijuni, odvjetnici, emigranti, kriminalci i udbaši su u romanu Sanjao sam slonove demonski povezani u neuhvatljivoj spirali velikog tragičnog Događaja.

Crikus Columbia; Druge priče

Thu, 04 Mar 2021 19:07:02 +0000

Cirkus Columbia

Fri, 24 Jul 2020 00:03:33 +0000