Ivan Lovrenović – Knjiga.hr

Nestali u stoljeću

Thu, 16 Oct 2025 17:51:55 +0000

Nestali u stoljeću knjiga je pred kojom valja zastati i treba je se ozbiljno uhvatiti jer kao rijetko koja precizno i bolno jasno pripovijeda o teretima što ih teglimo kroz život. Počevši od osobne povijesti, od svoje obitelji i užega familijarnoga zavičaja, Lovrenović plete mrežu kojom obuhvaća cijelu jednu zemlju i čitav kontinent, stvarajući sveobuhvatnu sliku koja seže u prošlost, opisuje sadašnjost i ocrtava budućnost. I sasvim je svejedno pripovijeda li Lovrenović o bosanskim franjevcima, o Bosni Srebrnoj, o nedavnom ratu, ili pak onome u čijem je vrtlogu nestao i njegov otac, govori li o velikim povijesnim događanjima ili o malim ljudskim sudbinama, jer sve što je napisao i pribilježio sklapa se u veličanstvenu građevinu u kojoj se svaki dio, makar bio i najmanji dnevnički fragment, savršeno nadopunjuje s drugima ocrtavajući veliku priču. Ivan Lovrenović nevjerojatno jasno pokazuje da je literatura sudbina i da je pisanjem moguće rekonstruirati svijet i svjetove, jer stvarnost i izmišljaj jedno su te isto kada ih stvara veliki autor. Nestali u stoljeću istinski su književni dragulj velikog majstora jezika koji ne zapisuje, već iznova stvara.

Bosanski Hrvati : esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture

Wed, 26 Jun 2024 07:14:07 +0000

Lovrenovićeva je kronika pisana shakespeareovskim osjećajem za tragediju. Ona raščlanjuje uspone i padove bosanskih Hrvata, ali uvijek pod dojmom njihove novovjeke nesposobnosti za realnu procjenu vlastitoga položaja, mogućnosti i stvarnih interesa. Potekla iz temeljite kritike tuđmanovskog svehrvatstva, koje je bosanske Hrvate dovelo do ruba uništenja tijekom 1990-ih godina, ona traži alternativnu paradigmu za hrvatsku budućnost u Bosni i Hercegovini u onoj franjevačkoj tradiciji koja snagu pronalazi u slabosti. Citat iz jajačkih zapisa fra Josipa Markušića, pisanih za Drugoga svjetskog rata, sadrži sve što je potrebno znati za bolju budućnost: Što je zapravo opasnost u velikom vremenu?! Jedina je opasnost, da se ne pokažeš čovjekom. Smrt je manja opasnost… U hrvatskom povijesnom pismu davno nije bilo temeljitije i ozbiljnije knjige, koja je ujedno, da se poslužimo autorovim riječima, lijepa do bola. Ivo Banac Osnovni obrisi knjige Bosanski Hrvati – esej o agoniji jedne orijentalno-evropske mikrokulture postavljeni su u feuilletonu koji sam objavljivao u splitskom tjedniku Feral Tribune u nastavcima od prosinca 2000. do ožujka 2001. godine. Volio bih da se ova informacija razumije i kao zahvala uredništvu Feral Tribunea, koje je imalo zanimanja za ovu temu, jer bez tog feuilletona ne bi mogla nastati ni knjiga.

Ex tenebris: Sarajevski dnevnik

Tue, 17 Oct 2023 17:05:12 +0000

eseji

Unutarnja zemlja

Tue, 03 Oct 2023 17:45:32 +0000

Napomena: knjiga dolazi iz otpisa javne knjižnice. Stanje uredno.

Pripadati i ne pripadati

baja — Fri, 11 Mar 2022 18:35:13 +0000

Lovrenović je pisac eseja i romana, putopisac, urednik, intelektualac, mada je među svim time najvažnije ono što ne stoji u biografiji: da je Lovrenović čuvar jedne kulture na izumiranju. Sve svoje tekstualno i intelektualno djelovanje, a time i sam život, vezao je uz dva svijeta. Prvi je bosanskohercegovački, onaj koji se temelji na isprepletenosti svojih različitosti, gdje je upravo ta različitost njegova differentia specifica. Drugi je onaj koji nose srednjobosanski Hrvati, sastavni dio tog nad-svijeta. Oba pokušaja jednaka su u pokušaju da se među stisnutim prstima sačuva voda. Nije ništa novo da kulture propadaju, da svojim umiranjima ostavljaju prostor za nove, kao i da se identiteti, poput ovog bosanskohercegovačkog, presvlače u smislu i da mu se dodaju nove karakteristike i značenja. I dobro je da postoji netko poput Lovrenovića tko odbija povjerovati u to. Kulture i identitete koji su uspjeli preživjeti možda razlikuje od drugih samo to što su imali više Lovrenovića. – Nebojša Lujanović, pogovor

Sedam dana po Bosni

Sun, 31 Jan 2021 19:11:13 +0000

U zrelo ljeto 2008. Ivan Lovrenović zaputio se sa sinom Josipom, koji mu je u ovoj prilici bio suradnik (fotograf), na višednevno putovanje po Bosni. Postojao je i formalni razlog, iako bi se vjerojatno putovalo i bez njega: serijal reportaža koje će biti objavljene u sarajevskome magazinu Dani. Premda se išlo autom, sam model putovanja bio je vrlo starinski i skoro bez presedana u našoj novijoj prozi. Poput francuskih, engleskih, njemačkih ili austrijskih putnika, koji su kroz devetnaesto stoljeće pohodili Bosnu, vrlo često po zadaći dobivenoj na dvoru, a rjeđe kao avanturisti, znatiželjnici i pioniri u otkrivanju bliskoga Orijenta. Ti su putnici otkrivali Bosnu na jednom od njezinih zalazaka i javljali su zapadnim dvorovima kako stoje stvari s turskom vladavinom, bi li se ta neobična pokrajina kako mogla preoteti, ali i kakvi su njezini običaji, kako se živi u tim gradovima i selima. Tako je, na kraju, nastala čitava golema biblioteka knjiga putopisaca po Bosni, od kojih neke nikada nisu ni prevedene, ali većina jest. Tako je, moglo bi se reći, nastao i poseban žanr bosanskih putopisnih izvještaja. Ti su stranci, obično, putovali od čaršije do čaršije, susretali ljude i razgovarali s njima, a u stankama bi, oni ili njihovi pratitelji, olovkom ili perom i tušem skicirali i crtkali vedute gradova, žanr sličice na kojima bi pokušavali zaustaviti ono najkarakterističnije od lokalnoga života. U narednih stotinjak godina mnogi su se bosanski pisci i mudraci dobro morali potruditi da objasne, najprije sebi i svojima, a potom, možda, i svijetu kako to i nije bilo najkarakterističnije. Ali to je već druga priča. Lovrenović je preuzeo nešto u tonu i smislu od starog bosanskog putničkog žanra. Iako je putovao kao domaći, a još uvijek ne kao stranac, savršeno je ovladao umijećem da predjele kroz koje prolazi gleda prvi put. Njegovo znanje o toj zemlji je potpuno, kao u izvještajima koje su svojim glavarima s puta pisali bosanski fratri (na koji se žanr također naslanja ova proza), ali ono je istovremeno nenametljivo i – na neki način – važno samo priči u koju je upisano i ničemu drugom, i nikome drugom. Ono što ovu prozu čini začudnom jest to što ona, mimo svojih žanrova, bilježi malo o živome svijetu. Putuje se, uglavnom, po grobljima i okolo njih, obilazi se nevidljivi svijet, u kojemu su najživlja imena i toponimi. Međutim, atmosfera nije ni tmurna, ni grobljanska – o, daleko od toga! – riječ je o prozi ispunjenoj vedrinom i nevjerojatnim unutarnjim ozarenjem. Kao stari fratar koji se oprašta od ovozemaljskog života, vjerujući u Kraljevstvo Nebesko, tako se pisac oprašta s jednom Bosnom. Velika je to priča, nakon čijeg se čitanja i gledanja, čovjek osjeti sretnim što je postojala. (Miljenko Jergović)

Isus u Ahmićima

Karlo Ilić — Sat, 23 Nov 2019 04:06:19 +0000

Katakombe u Varcaru

Fri, 18 Oct 2019 10:03:08 +0000

Napomena: Knjiga je otpis iz javne knjižnice. Nekorištena.

Duh iz sindžira

Mon, 14 Oct 2019 02:46:19 +0000

Nestali u stoljeću

Thu, 20 Jun 2019 04:26:35 +0000