George Steiner – Knjiga.hr

U zamku Modrobradog

Tue, 21 Sep 2021 17:39:20 +0000

Esejistička knjiga u kojoj jedan od najutjecajnijih književnih kritičara 20. stoljeća promišlja sudbinu zapadne kulture nakon katastrofa 20. stoljeća. Polazeći od metafore Modrobradova dvorca, autor razmatra krizu humanizma, položaj umjetnosti i jezika nakon Holokausta te pitanje može li se tradicija „visoke kulture“ održati u svijetu obilježenom nasiljem, ideologijama i tehnološkim promjenama. U središtu su odnos između umjetnosti i barbarstva, odgovornost intelektualaca te promijenjena uloga književnosti i filozofije u suvremenom društvu. Pisano eruditski, ali strastveno i poticajno, djelo povezuje književnost, povijest, politiku i teologiju. Zanimljivo je čitateljima koji promišljaju o smislu kulture danas, o granicama humanističkog nasljeđa i o tome kako čitati klasike u svijetu nakon velikih povijesnih lomova.

Nakon Babilona

baja — Thu, 13 Feb 2020 01:18:28 +0000

Aspekti jezika i prevođenja. Preveo Dinko Telećan. Prevođenje je konstanta organskog preživljavanja. Život jedinke i vrste ovisi o brzom i/ili točnom iščitavanju i tumačenju mreže vitalnih informacija. Postoje rječnik, gramatika, moguće i semantika boja, zvukova, mirisa, tekstura i kretnji koji su jednako obimni kao odgovarajuće sfere jezika, a moguće su i dileme u dešifriranju i prevođenju jednako otporne kao one što ih nalazimo bilo gdje drugdje. Premda je polisemičan, jezik ne može identificirati, a kamoli parafrazirati, čak ni djelić osjetilnih datosti koje čovjek, ovako otupjelih pojedinih osjetila i ograničen jezikom, još uvijek može opažati. Svaki ljudski jezik ocrtava drukčiju kartu svijeta. Ima neke životvorne odštete i naknade u krajnjoj gramatičkoj zamršenosti onih jezika (primjerice među australskim starosjediocima ili u Kalahariju) čiji govornici obitavaju u materijalnim i društvenim kontekstima oskudice i jalovosti. Svaki jezik – a ne postoje „mali“ ili neznatniji jezici – konstruira skup mogućih svjetova i geografije pamćenja. Prošla glagolska vremena, u svojoj zbunjujućoj raznolikosti, sačinjavaju povijest. Utoliko je, na razini ljudskih psihičkih resursa i preživljavanja, na djelu beskrajno pozitivna, „darvinovska“ logika u inače zakučastom i negativnom prekomjerju jezika koji se govore na ovom planetu. Kad umre neki jezik, s njim umre i jedan mogući svijet. Tu nema preživljavanja najjačih. Čak i ondje gdje ga govori šačica, preopterećeni ostaci razorenih zajednica, jedan jezik sadrži u sebi bezgraničan potencijal otkrivanja, preslagivanja zbilje, artikuliranih snova koji su nam poznati kao mitovi, kao poezija, kao metafizičke slutnje i pravni diskurs. -iz autorova Predgovora

U zamku Plavobradog

Fri, 21 Jun 2019 12:05:36 +0000

Beleške o redefiniciji kulture. Le grand ennui, Sezona u paklu, U postkulturi, Sutrašnjica… prema recenzentici, prof. dr. sc. Ladi Čale Feldman, kazuju o procesu vrijednosnog odcjepljenja od drevnih europskih tradicija židovske, antičke i kršćanske kulture što, prema Steineru, teče od Francuske revolucije naovamo. Središnje mjesto autorovih preokupacija zauzima dakako Holokaust i njegovi nažalost uvijek obnovljivi razorni ideološki tragovi u zapadnjačkoj kulturi današnjice, zbog čega je ova knjiga relevantna i danas. Steiner je, kao što naglašava recenzentica, zabrinuti promatrač pogubnih simptoma čak mjestimice i nepovratne devalvacije europskog književnog i kulturnog naslijeđa koja se tijekom dvadesetoga stoljeća pokazala i u svojem najgorem, ratničkom i rasno-eksterminacijskom obliku.

Gramatike stvaranja

Thu, 20 Jun 2019 16:26:36 +0000

Predavanja s Gifford seminara 1990. U zapadnoj kulturi i prije su postojali dojmovi o svršetku i opčinjenosti sumrakom. Filozofska svjedočenja, umjetnosti, povjesničari osjećaja izvještavaju o zatvaranju vrtova Zapada tijekom kriza rimskog carskog poretka, za apokaliptičkih strahova približavanjem prvog milenija A.D., nakon Crne smrti i Tridesetogodišnjeg rata. Momenti truleži, jeseni i svjetla što gasne uvijek su ulazili u ljudsku svijest o tjelesnom propadanju, o općoj smrtnosti. Moralisti su i prije Montaignea isticali da je novorođenče dovoljno staro da umre. U najsamopouzdanijoj metafizičkoj konstrukciji, u najafirmativnijem umjetničkom djelu krije se memento mori, implicitan ili eksplicitan trud da se zaustavi curenje smrtonosnog vremena, prožimanje svakog živog bića entropijom. Iz tog hrvanja filozofski diskurs i stvaranje umjetnosti izvode stres koji ih oblikuje, nerazriješenu napetost čiji formalni modusi su logika i ljepota. Krik Veliki bog Pan je mrtav proganja čak i ona društva s kojima povezujemo, možda odveć konvencionalno, strast optimizma.

Errata: propitani život

Thu, 20 Jun 2019 03:44:35 +0000

Premda dosad najosobnija knjiga kritičara i filozofa Georgea Steinera, Errata tek djelomice spada u područje književne memoaristike. Autobiografski prisjećaji ekstenzivno su nadograđeni kritičkim refleksijama o jeziku, kulturi, kniževnosti i povijesti, što knjigu čini svojevrsnom sintezom rekurentnih tema i motiva kojima se Steiner bavi četrdesetak godina. […] Ovo je mala intelektualna autobiografija. U njoj sam želio misliti i osjećati protiv samoga sebe. Pripovijedam i neke osobne epizode. No gadi mi se plima totalne indiskretnosti što karakterizira našu epohu, u kojoj više nema privatnog života. Ta bolest ispovijedanja mene ne zanima. A to je i nešto što uništava mogućnost politike u demokraciji, jer minuciozno ispitivanje svakoga detalja privatnog života nitko ne može preživjeti; znamo mi to, bože moj! tako se uništava stanovito unutarnje dostojanstvo… […]

Knjige koje nisam napisao

Tue, 18 Jun 2019 16:23:34 +0000

Knjiga Knjige koje nisam napisao sastoji se od sedam eseja o sedam knjiga – autor ih naziva „aktivnim sjenama“ koje, svaku iz njezina razloga, a ponekad ih i eksplicira, nije napisao. Neobična je samim svojim naslovom, iza kojeg stoji i stanovita koketerija: ono što je Steiner odlučio ne napisati knjižno, nego ispisati u formi eseja zastrašne erudicije, većina autora ili ne poznaje ili ih ne zanima. Slobodan Šnajder je u časopisu Mogućnosti o knjizi napisao i sljedeće: „Sedam nenapisanih knjiga nisu znamen nekog neuspjeha, već naprotiv mali spomenik intelektualnom poštenju. On je bio dovoljno hrabar da prizna kako mu je za ovu ili onu knjigu nedostajalo – hrabrosti. Ideja o nenapisanim knjigama ima u sebi nečeg koketnog. Pa upravo u ovim silno razvedenim nabačajima one su gotovo i napisane.“ Riječ je o knjizi izvanserijskog autora koja je odmah po objavljivanju izazvala veliko zanimanje čitatelja u nekoliko europskih zemalja, pa se nadamo da će tako biti i u Hrvatskoj. Knjigu je s engleskog prevela i bilješkama popratila Giga Gračan.