Claude Levi-Strauss – Knjiga.hr

Totemizam danas

Thu, 23 Apr 2026 17:42:54 +0000

Strukturalna antropologija 2

Mon, 13 Apr 2026 18:06:43 +0000

Mitologike I. Presno i pečeno

Tue, 02 Sep 2025 17:38:34 +0000

Mitologike II. Od meda do pepela

Tue, 02 Sep 2025 11:29:32 +0000

Tužni tropi

Tue, 28 Nov 2023 15:48:04 +0000

Svi smo mi kanibali

baja — Tue, 24 Mar 2020 02:00:44 +0000

Stranice koje tvore knjigu Svi smo mi kanibali otac moderne antropologije Claude Lévi-Strauss napisao je na molbu uredništva talijanskog dnevnika La Repubblica. Tekstovi napisani od 1989. do 2000. godine i objavljeni u tisku sada prvi put izlaze kao zbirka. Polazeći svaki put od aktualne teme, Lévi-Strauss se pozabavio nekom od velikih suvremenih rasprava. Bilo da je riječ o epidemiji kravljeg ludila, o oblicima kanibalizma, o rasnim predrasudama povezanima sa obrednim postupcima obrezivanja ženske i muške djece, slavni antropolog i etnolog potiče nas na dublje razumijevanje društva u kojem živimo. Lévi-Strauss također iznova analizira i stvaralački opus Michela de Montaignea, pisca Eseja, koji je od temeljne važnosti za zapadnu modernost. Tekstovi u ovoj knjizi nose pečat posljednih godina dvadesetog stoljeća i potvrđuju lucidnost i naglašeni pesimizam velikoga antropologa. I ova se knjiga, kao i prethodna (Antropologija i moderni svijet), u izvorno francuskom izdanju pojavila postumno, 2013., četiri godine nakon Lévi-Straussove smrti i svjedoči o njegovoj intelektualnoj vitalnosti i o stalnoj, neumornoj angažiranosti njegove znanstveno-antropološke misli.

Mitologike sv. I-III

baja — Wed, 15 Jan 2020 03:00:37 +0000

Mitologike 1-3. I. Presno i pečeno, II. Od meda do pepela, III. Poreklo ponašanja za trpezom. Svetski poznata ličnost, Levi-Stros je tokom druge polovine 1960-ih godina radio na knjizi koja predstavlja vrhunac u njegovoj karijeri, a to je studija Mitologika. U njoj, on prati jedan jedini mit sa vrha Južne Amerike i sve njegove varijacije od grupe do grupe kroz centralnu Ameriku i naposletku u Arktičkom krugu i tako prati kulturnu evoluciju tog mita sa jednog kraja zapadne hemisfere do druge. On ostvaruje ovo na tipičan strukturalistički način, tako što ispitujue osnovnu strukturu veza između elemenata priče pre nego da se fokusira na sam sadržaj priče. Dok je Divlji um opisivala Levi-Strosovu sveobuhvatnu teoriju, Mitologika je produženi, četvorotomni primer analize. Bogata detaljima i ekstremno duga, ona ima manju čitalačku publiku od mnogo kraće i mnogo pristupačnije Divlji um, uprkos poziciji Levi-Strosovog najznačajnijeg dela.

Svi smo mi kanibali

Sat, 30 Nov 2019 02:33:26 +0000

Stranice koje tvore knjigu Svi smo mi kanibali otac moderne antropologije Claude Lévi-Strauss napisao je na molbu uredništva talijanskog dnevnika La Repubblica. Tekstovi napisani od 1989. do 2000. godine i objavljeni u tisku sada prvi put izlaze kao zbirka. Polazeći svaki put od aktualne teme, Lévi-Strauss se pozabavio nekom od velikih suvremenih rasprava. Bilo da je riječ o epidemiji kravljeg ludila, o oblicima kanibalizma, o rasnim predrasudama povezanima sa obrednim postupcima obrezivanja ženske i muške djece, slavni antropolog i etnolog potiče nas na dublje razumijevanje društva u kojem živimo. Lévi-Strauss također iznova analizira i stvaralački opus Michela de Montaignea, pisca Eseja, koji je od temeljne važnosti za zapadnu modernost. Tekstovi u ovoj knjizi nose pečat posljednih godina dvadesetog stoljeća i potvrđuju lucidnost i naglašeni pesimizam velikoga antropologa. I ova se knjiga, kao i prethodna (Antropologija i moderni svijet), u izvorno francuskom izdanju pojavila postumno, 2013,, četiri godine nakon Lévi-Straussove smrti i svjedoči o njegovoj intelektualnoj vitalnosti i o stalnoj, neumornoj angažiranosti njegove znanstveno-antropološke misli.

Divlja misao

Fri, 27 Sep 2019 09:12:33 +0000

Biblioteka Sazvežđa knjiga br. 12

Antropologija i moderni svijet

Wed, 19 Jun 2019 15:56:34 +0000

U djelu Antropologija i moderni svijet autor Claude Lévi-Strauss rekapitulira svoje glavne antropologijske teze te na jednom mjestu izlaže svojevrsni presjek glavnih tema, ideja, pojmova i nalaza koji oslikavaju njegovo originalno antropološko stajalište. Ono do čega je autoru najviše stalo jest da se antropologija shvati i oblikuje kao skup znanja koja modernom svijetu pomažu u razumijevanju i rješavanju zbiljskih problema. Današnja je antropologija, po njegovu mišljenju, suočena ponajprije s tri aktualna problema modernog svijeta, a to su: seksualnost, ekonomski razvoj i mitsko mišljenje. Autor razmatra sva tri problema i pokazuje u kojem smislu i koliko antropologija može pripomoći u njihovom što boljem sagledavanju i praktičnom prevladavanju. Antropologija za njega nije samo akademska disciplina, skup napornih terenskih i teorijskih istraživanja, nego jedan od oblika humanizma kakav je potreban upravo našem vremenu, svojevrsni novi humanizam. Upravo ona najdublje i najtolerantnije zahvaća sve kulturne razlike i pokušava ih usmjeriti prema univerzalnim načelima čovječanstva. To je ono što Lévi-Straussa, pored zaista grandioznog opusa, u cijelosti ili dobrim djelom prevedenog na sve svjetske jezike, uvrštava u red misaonih velikana našeg vremena. Claude Lévi-Strauss (1908., Bruxelles – 2009., Paris) francuski je antropolog i etnolog čiji je rad bio ključan za razvoj teorije strukturalizma i strukturalne antropologije. Diplomirao je pravo i filozofiju na Sorbonnei te je od 1959. do 1982. bio predstojnik katedre za socijalnu antropologiju na College de France, a 1973. godine postao je članom Francuske akademije. Dobitnik je brojnih priznanja od sveučilišta i institucija diljem svijeta, a uz Jamesa Georgea Frazera i Franza Boasa proglašen je ocem moderne antropologije. Teza je Lévi-Straussa da divlji um ima iste strukture kao i civilizirani um te da su ljudske osobine svugdje iste. Ta su zapažanja kulminirala u njegovoj slavnoj knjizi Tužni tropi koja je utvrdila njegovu poziciju kao jednog od središnjih teoretičara strukturalističke misli. Ideje Lévi-Straussa obuhvaćaju brojna polja humanističkih znanosti, uključujući filozofiju i sociologiju, dok je strukturalizam definirao kao traženje temeljnih obrazaca mišljenja u svim oblicima ljudske aktivnosti. Među njegovim najpoznatijim djelima ističu se Tužni tropi (1955), Strukturalna antropologija (1958), Divlja misao (1962), Antropologija i moderni svijet (2011), Svi smo mi kanibali (2013).