Boris Senker – Knjiga.hr

Hrestomatija novije hrvatske drame I-II

Fri, 28 Mar 2025 18:05:55 +0000

Prvi dio : 1985 – 1940. Tematika prvog dijela “Hrestomatije novije hrvatske drame” prof. dr. Borisa Senkera je razvoj novije hrvatske drame od kraja XIX. stoljeća do godine 1940. Senker razvija inovativnu stilskorazvojnu shemu hrvatske dramske književnosti prve polovice XX. stoljeća s nekoliko stilskih pravaca: modernistički (verizam, artizam i protoekspresionizam), avangardni i analitičko-realistički. U prvom dijelu dvotomne hrestomatije predstavljeno je dvadeset četiri dramatičara (od Iva Vojnovića do Augusta Cesarca) sa znalački odabranim fragmentima iz njihovih najznačajnijih djela, od kojih je svaki popraćen priređivačevim kratkim predgovorom (o autoru i djelu), podacima o prvoj izvedbi i izdanjima (u knjigama) te popisom važnije literature i izborom citata iz relevantnih književnih i kazališnih kritika, studija i eseja, što čitatelju i korisniku knjige omogućava brzo snalaženje u opširnoj građi. Na početku je opširna i instruktivna uvodna studija dr. Borisa Senkera o problematiziranom razdoblju, a na kraju je rječnik tuđica i regionalizama te tumač imena i pojmova. Namjena je hrestomatije prije svega priručnička (knjiga je vrlo dobro došla i učeniku i studentu, kao i svakome onom tko se zanima za povijest hrvatske drame i teatra), premda ona svojim bitnim aspektima (uvjerljivom periodizacijom i poetsko-tipološkom podjelom) postiže izvorne znanstvene rezultate, sintetizirajući ono što je naša filologija do sada kazala o toj temi. Povijest novije hrvatske drame od 1941. do 1995. – drugi dio U drugom djelu Senker nastavlja započeti posao propitivanja razvoja hrvatske drame, ali ovoga puta za razdoblje od 1945. do 1995. godine. Ovo je razdoblje sistematizirano prema prevladavajućim žanrovim u četiri cjeline: 1. Nastavak novoga realizma: komedija i melodrama (autori: Veljačić, Dončević, Horvat, Budak, Matković); 2. Pluralizam: poetska drama i drame situacije (autori od Marinkovića i Matkovića, preko Fabrija i Bajsića do Bakmaza); 3. Političko kazalište: dramski životopisi i farse (autori od Ivšića i Brešana, preko Šoljana, Šnajdera do Bakarića i Price) i 4. Postmoderna: reinterpretacija tradicije i hibridni žanrovi (autori od Gavrana i Paljetka do Matišića).

Zapisi iz zamračenog gledališta

Mon, 22 Apr 2024 18:07:58 +0000

Zapisi iz zamračenog gledališta Kazališne kronike SADRŽAJ Proslov Ničije kazalište HNK i njegovih 125 godina Ljeto na Griču Priča o dva mala grada Lutke od spužve i mesa Buka oko Tišina Druga pozornica – treći, četvrti ili peti put Istodobno, na Velikoj pozornici Dvije praizvedbe Leda u krilu bijelog labuda Kroz trnje Prilog za autobiografiju doktora Fausta Histrionski venec na Opatovini Agonija godine 1988. Carski drobljenac Povratak u dvadesete Nečastivi u Zagrebu Večer kad je Gavran Čehovu i Tolstoju rekao… Mladi na pozornici u Frankopanskoj Kazalište u ludnici, ludnica u kazalištu Dvije priče o gradu Jesenje (kazališno) voće Mali zapis o dva velika romana Stari i novi Brešan Bijeg u klasiku Kazališno ljeto 1991. Bilješka o izvorima Kazalo imena Bilješka o piscu

Begovićev scenski svijet

Fri, 16 Dec 2022 18:40:43 +0000

Bard u Iliriji

Fri, 17 Jun 2022 11:44:43 +0000

Shakespeare u hrvatskom kazalištu. Budući da dramski opus Williama Shakespearea već više od 150 godina ima veliku važnost u hrvatskom kazalištu – u nekim je razdobljima, primjerice Miletićevu i Benešićevu, bio okosnica klasičnoga repertoara – ova knjiga nije samo prilog hrvatskoj teatrologiji, nego predstavlja i poticaj za proučavanje hrvatske kulture u cjelini. Kako bi se, naime, mogla u potpunosti sagledati važnost Shakespearea u tom kontekstu, svakako je bilo potrebno obraditi recepciju njegovih komada u najvažnijim centrima izvođenja, dakle u Zagrebu i Dubrovniku, kojima se ova knjiga ponajviše i bavi, zanemarujući, pokatkad i neopravdano, izvedbe na takozvanim ‘manjim’ pozornicama, splitskoj, riječkoj, osječkoj. Unatoč toj usredotočenosti na praktički dva kazališna središta, Senkerov autorski tekst, u koji je uključeno i desetak primjernih kazališnih kritika (od osvrta Augusta Šenoe na izvedbu Mletačkog trgovca u 19. stoljeću, preko tekstova Josipa Horvata, Milana Begovića i Ive Hergešića iz međuraća, do kritike Nataše Govedić iz 21. stoljeća, pruža čitateljima niz pouzdanih informacija te nudi prihvatljivu periodizaciju recepcije Shakespearea u nas. – Antonija Bogner-Šaban

Uvod u suvremenu teatrologiju I.

Tue, 08 Dec 2020 19:52:47 +0000

Tercet kabaret

Tue, 03 Nov 2020 18:38:50 +0000

U knjizi Borisa Senkera pod naslovom “Tercet kabaret” objavljena su tri kazališna teksta – “Zagrebulje zagrobne” (Cabaret &TD; Teatar &TD, 1999), “Friztspiel” (Istarsko narodno kazalište i Epilog teatar, 2002) i “TOP” (Teatar &TD, 2003) – u kojima su kazališna kritika i gledatelji redovito otkrivali tragove nekoć veoma živoga zagrebačkog kabareta. S iznimkom “Fritzspiela”, koji je uvršten u antologiju suvremene hrvatske drame “Odbrojavanje” (2007) u nakladi Zagrebačke slavističke škole, ovi tekstovi nisu objavljeni.

Redateljsko kazalište

Thu, 13 Feb 2020 01:03:28 +0000

Meiningenci, Andre Antoine, stanislavski, Edward Gordon Craig, max reinhardt, Vsevolod E. mejerholjd, Jacques Copeau, Erwin Piscator, Antonin Artaud. Tekstovi objavljeni u ovoj knjizi nastali su proširivanjem jednog dijela prikaza rada europskih kazališnih redatelja što ih je od 1972. – 1977. godine objavljivao u časopisu 15 dana.

Kazališni čovjek Milan Begović

Thu, 20 Jun 2019 14:02:35 +0000

Sjene i odjeci: kazališni ogledi

Sun, 09 Jun 2019 15:35:43 +0000

Pogled u kazalište

Thu, 06 Jun 2019 05:32:38 +0000